Pređi na sadržaj

Spomen-bista Mihaila Petrovića Alasa u Beogradu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomen-bista Mihaila Petrovića Alasa u Beogradu

Spomen-bista Mihaila Petrovića Alasa u Beogradu nalazi se na Kosančićevom vencu u Beogradu.

Osnovne informacije[uredi | uredi izvor]

Spomen-bista Mihaila Petrovića Alasa u Beogradu nalazi se na Kosančićevom vencu preko puta njegove kuće.

Spomen bista je postavljena 1968. godine i rad je vajara Aleksandra Zarina.[1]

Dr Dragan Trifunović je u zborniku predavanja "Legende Beogradskog univerziteta" izjavio [2]:

"Godine 1967. došao sam kod njega (Aleksandra Zarina) (1968. smo slavili profesorovu stogodišnjicu), i rekao mu: „Saša, mi nemamo ni dinara, mi pravimo spomenik!“ I tada smo se mi, matematičari dogovorili da profesorov spomenik ne bude na Kalemegdanu, nego ispred svoje kuće, iza Patrijaršije, i da tako u bronzi gleda ušće Save u Dunav, u tu ravnicu koja ga je nosila u svet."

Mihailo Petrović Alas[uredi | uredi izvor]

Mihailo Petrović Alas ili Mika Alas (Beograd, 24. april 1868 — Beograd, 8. jun 1943), srpski matematičar, jedan je od prvih osam profesora Beogradskog univerziteta i dugogodišnji profesor matematike na Filozofskom fakultetu u Beogradu, redovni član Srpske kraljevske akademije. Objavio je veliki broj pronalazaka, naučnih radova, udžbenika i putopisa sa svojih pomorskih putovanja.[traži se izvor]

Kuća Mihaila Petrovića Alasa[uredi | uredi izvor]

Mihailo Petrović je živeo i umro u zgradi na Kosančićevom vencu 22, na parceli beogradskog prote Novice Lazarevića, njegovog dede. U toku zidanja svoje kuće, Mihailo Petrović je u znatnoj meri uticao na arhitektu Petra Bajalovića. Njegov način života i sklonosti odrazile su se na određena konstruktivna, prostorna i likovna rešenja kuće. Kuća je proglašena za spomenik kulture 1966. godine.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Spomen bista Mihaila Petrovića Alasa u Beogradu”. beogradskikalendar.com. Arhivirano iz originala 11. 04. 2021. g. Pristupljeno 19. 5. 2022. 
  2. ^ Vranić-Ignjačević, Stolić, Milošević, Marija, Dragana, Dubravka. „Legende Beogradskog univerziteta” (PDF). arhiva.unilib.rs. Pristupljeno 19. 5. 2022. 
  3. ^ „Kuća u srcu Beograda sa šahovskom tablom iznad terase: Otkrivamo koji velikan je ovde živeo”. telegraf.rs. Pristupljeno 19. 5. 2022.