Spremić
Poreklo[uredi | uredi izvor]
Spremić je srpsko prezime [1] poreklom iz sela Stupnica u opštini Loznica. Po predanju poreklo Spremića je iz Hercegovine, a u govoru je delom zadržan istočnohercegovački dijalekt (npr. u izgovoru: đed, međed,...).
Spremići iz Stupnice[uredi | uredi izvor]
Pored Stupnice prezime može da se pronađe i u okolnim selima, u gradovima Srbije i u svetu (promena prebivališta). Spremići slave Ivanjdan (Rođenje Svetog Jovana Krstitelja). Zanimljivost je da porodice Spremić imaju porodične nadimke po životinjama: međedi, žune, prase, mačkovi,... Sa srpskim prezimenom Spremo iz Hercegovine koji slave Đurđic i Svetog Stefana (Stepanjdan) verovatno nemaju veze zbog različitih krsnih slava.
Poznati Spremići[uredi | uredi izvor]
Poznati istoričar Momčilo Spremić je poreklom iz Stupnice dok mu se kao mesto rođenja navodi Donja Badanja [2] jer mu je otac bio sveštenik u tom selu. Momčilo Spremić je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Spremići iz Vitaljine[uredi | uredi izvor]
Pored Spremića iz Stupnice postoje i Spremići iz Vitaljine u Konavlima (najjužnije mesto do Prevlake) koji se izjašnjavaju Hrvatima i katolicima. U Vitaljini postoji zapuštena stara pravoslavna crkva Svetog Nikole, a postojala je druga pravoslavna crkva [3] na čijem je mestu (verovatno) 1897. sagrađena jednobrodna katolička crkva Svetog Spasa [4].
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Srpska prezimena — Vikipedija, slobodna enciklopedija
- ^ Momčilo Spremić — Vikipedija, slobodna enciklopedija
- ^ [Projekat Rastko - Boka] Djordje Capin: Odnos prema srpskim spomenicima u Konavlima
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 29. 09. 2009. g. Pristupljeno 21. 07. 2011.