Srpska čitaonica u Somboru

Srpska čitaonica u Somboru je osnovana 12./24. marta 1845. godine.

To je najstarija i u svoje vrijeme najbogatija srpska čitaonica u Kraljevini Ugarskoj. Na početku je imala 64 člana osnivača, a 1895. je bio živ još samo jedan od osnivača, trgovac, Joca Janković, koji je tada imao 85 godina. Do 1884. godine čitaonica nije imala svoju zgradu nego je iznajmljivala prostor na više lokacija. Te godine je na prijedlog člana Sime Bikara, kupljeno zemljište i izgrađena zgrada za potrebe čitaonice. Glavna čitaonička sala je bila opremljena bogatim namještajem a mogla je primiti oko 150 ljudi. Do nje je bila manja sala za razgovor i odmaranje, a treća sala je imala bilijar i knjižnicu. Na zgradi je do danas ostao natpis Srpska čitaonica. Prvi predsjednik čitaonice bio je Tona Konjević. Članovi su se dijelili na osnivače, koji su plaćali 36 forinti, i pomagače - redovne članove, koji su plaćali 4 forinte godišnje. 1895. godine predsjednik je bio advokat, dr Stevan Kronić i pod njegovom upravom je proslavljena pedesetogodišnjica njenog postojanja. Čitaonica je imala i svoju zastavu od plave svile sa trakama u bojama srpske trobojnice. Sa jedne strane je bio lik sv. Save, a sa druge strane je bio lik Andrije Prvozvanog koji je bio krsna slava čitaonice.

Po drugim izvorima zgrada je u stilu eklekticizma podignuta 1882. godine a osvještana je iste godine na dan sv. Andrije Prvozvanog. Čitaonicu je deset godina predvodio Laza Kostić po kojem se ona danas i naziva, iako je zgrada izgubila prvobtitnu funkciju. Zahvaljujući darovanim slikama najpoznatijih somborskih zdanja i portretima 20 "najslavnijih muževa čitaoničkih" slikara Save Stojkova, danas je ona jedan od najplemenitijih prostora za kulturne aktivnosti i svojevrsna galerija.. U prizemlju zgrade danas se nalaze banka i prodavnica odjeće.