Srčana kaheksija
Srčana kaheksija ili kardijalna kaheksija je proces sveukupnog telesnog propadanja i smanjenja ukupne telesne mase (skeletnih mišića, masnog tkiva i kostiju).[1] Ona je odavno prepoznata; međutim, sve do nedavno nije dobijala veliku pažnju, iako je povezana je sa veoma lošom prognozom kod zatajenja srca.[1]
Definicija[uredi | uredi izvor]
Srčana kaheksija se definiše kao gubitak ukupne telesne mase od ≥ 6% tokom 6–12 meseci koji je nezavisan od gubitka telesne težine zbog smanjenja edema.[1]
Epidemiologija[uredi | uredi izvor]
Srćana kaheksija se javlja u 10–15 % bolesnika sa teškim hroničnim zatajenjem srca ili srčanom insuficijencijom.[1]
Etiopatogeneza[uredi | uredi izvor]
Ovaj gubitak težine je drugačiji od onog koji se vidi kod jednostavnog izgladnjivanja jer prvenstveno uključuje iscrpljivanje nemasne telesne mase.
Njeni uzroci su:[2]
- smanjen apetit,
- malapsorpcija,
- smanjen kalorijski i proteinski balans,
- smanjena hormonska aktivnost (hormonska rezistencija),
- proinflamatorna imunološka aktivacija,
- neurohormonski poremećaji,
- smanjen anabolički potencijal.
Ovo stanje utiče i na čistu (ili aktivnu ćelijsku) masu i na osteoporozu masnog i koštanog tkiva. . Između svega, najizraženije pogoršanje može se videti na skeletnom mišićnom tkivu, kako na strukturnom tako i na funkcionalnom nivou, pri čemu srce nije pošteđeno
Patogeneza[uredi | uredi izvor]
Mehanizmi promenekod srčane kaheksije najčešće su multifaktorski, zasnovani na hormonskoj i kataboličko/anaboličkojneravnoteža tela, koja najčešće uključuju nutritivne i gastrointestinalne promene, imunološku i neurohormonsku aktivaciju, i anaboličku i kataboličku neravnotežu. Među uzrocima može biti i odgovor domaćina posredovan citokinom na osnovnu bolest.[3]
Terapija[uredi | uredi izvor]
Terapijski pristup bolesnicima sa srčanom kaheksijom podrazumeva:[4]
- primenu lekove koji podstiču apetit,
- fizičko vežbanje,
- anabolička sredstva (insulin, anabolički steroidi),
- primenu nutritivnih dodataka.
Nedavno je široko primećeno da grelin, novi peptid koji oslobađa hormon rasta, ima potencijal u lečenju teškog zatajenja srca i srčane kaheksije. Međutim, biće neophodna dalja istraživanja kako bi se identifikovali tačni putevi koji su uključeni i kako bi se pronašle najbolje terapijske strategije korišćenja grelina u borbi protiv procesa zatajenja srca.[1]
Posebno je važno modifikovati energetski unos i kvalitet oralne ishrane, i razmotriti indikaciju specifične komplementarne ili alternativne veštačke ishrane. Osim toga, povećava se uzročno-posledična veza korisne uloge umerenog fizičkog napora, kao i modulacija metaboličkih i inflamatornih oštećenja uočenih kod srčane kaheksije sa nekoliko lekova, što dovodi do povoljnog funkcionalnog i strukturalnog odgovora kod pacijenata sa zatajenjem srca.[5]
Prognoza[uredi | uredi izvor]
Kako je srčana kaheksija je udružena sa lošim funkcionalnim statusom, čestim hospitalizacijama i smanjenim preživljavanjem, što rezultuje dubokim kliničkim implikacijama za pacijente u lošeg kliničkim ishoda i porasta ukupnih troškova lečenja.[5]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d Akashi, Yoshihiro J.; Springer, Jochen; Anker, Stefan D. (2005). „Cachexia in chronic heart failure: Prognostic implications and novel therapeutic approaches”. Current Heart Failure Reports. 2 (4): 198—203. ISSN 1546-9530. doi:10.1007/bf02696650.
- ^ Anker, Stefan D; Ponikowski, Piotr; Varney, Susan; Chua, Tuan Peng; Clark, Andrew L; Webb-Peploe, Katharine M; Harrington, Derek; Kox, Wolfgang J; Poole-Wilson, Philip A (1997). „Wasting as independent risk factor for mortality in chronic heart failure”. The Lancet. 349 (9058): 1050—1053. ISSN 0140-6736. doi:10.1016/s0140-6736(96)07015-8.
- ^ Pureza, Vincent; Florea, Viorel G. (2013). „Mechanisms for cachexia in heart failure”. Current Heart Failure Reports. 10 (4): 307—314. ISSN 1546-9549. PMID 23925442. doi:10.1007/s11897-013-0153-9.
- ^ Freeman LM, Roubenoff R (1994). „'The nutrition implications of cardiac cachexia'”. Nutr Rev. 52: 340—347..
- ^ a b Miján, Alberto; Martín, Elvira; de Mateo, Beatriz (2006). „Cardiac cachexia”. Nutricion Hospitalaria. 21 Suppl 3: 84—93. ISSN 0212-1611. PMID 16768035.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |