Stevan Mačaj
Stevan Mačaj | |
---|---|
![]() Stevan Mačaj | |
Datum rođenja | 1829. |
Mesto rođenja | Budim, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 1889. |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Srbija |
Stevan Mačaj (Budim, 1829 – Beograd, 1. oktobar 1889) bio je lekar, dr medicine i hirurgije, hirurg i okružni fizikus u Knjaževcu, Zaječaru i Beogradu.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rodio se u srpskom Budimu, 1823. godine. Na Medicinskom fakultetu u Pešti je dobio zvanje magistra, hirurga i akušera. Doktorske studije medicine je završio u Nemačkoj u Erlangenu, 1845. godine.[1]
Prešao je da radi u Kneževinu Srbiju. Prvo nameštenje je dobio u Šapcu, gde je radio do 1859. godine. Novo postavljenje je dobio 1859. godine u Knjaževcu. Korespondentni član Društva srpske slovesnosti od 21. januara 1862. godine. On je tada magistar hirurgije sa službom okružnog lekara u Knjaževcu. Dopisni član naimenovan Srpskog učenog društva od 29. jula 1864. godine. Objavio je u društvenom Glasniku 1866. godine članak: "Opis Knjaževačkog okruga sa kartom.[2]
Kao lekar okruga crnorečkog dr Mačaj je 1880. godine bio vanredni član Glavnog prosvetnog saveta u Beogradu.[3] Dok je 1885. godine bio kružni lekar u Zaječaru postao je redovni član Srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu.[4] Pisao je kraće stručno-popularne članke u društvenom glasilu Težaku.
Dr Mačaj je zaslužan za Brestovačku Banju, jer se od 1871. godine javlja (tokom leta) kao prvi banjski lekar. Napisao je monografiju te banje koju je objavio u "Srpskom Arhivu" 1888. godine.[5]
Umro je kao penzioner u Beogradu 1889. godine. Iza njega je ostala udova Anka sa decom.[6] Posthumno je (1970) objavljen Ratni dnevnik dr Mačaja. Opisao je svoje lekarsko iskustvo tokom srpsko-turskih ratova 1877-1878. godine, kada je pri Timočkom vojnom horu bio lekar - komandir Druge poljske bolnice.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Zbornik radova Narodnog muzeja u Čačku", Čačak 1971.
- ^ "Otadžbina", Beograd 1. septembar 1888.
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1. mart 1910.
- ^ "Težak", Beograd 1. decembar 1885.
- ^ Laza Nenadović: "Banje, morska i klimatska mesta u Jugoslaviji", Beograd 1936.
- ^ "Male novine", Beograd 16. novembar 1889.