Stefan Novi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prepodobni Stefan Novi je pravoslavni svetitelj iz 8. veka.

Rođen je u Carigradu u vreme cara Anastasija II. Roditelji behu pobožni i siromaholjubivi ljudi. Krstio ga je lično patrijarh Germana Carigradski.[1]

Nakon Anastasija II na carski presto dolazi Teodosije, a posle Teodosija Lav Isavrijanin koji je podržao ikonoboračku jeres.

Sveti German, patrijarh Carigradski, se suprotstavio ikonoboračkom delovanju cara Lava i zbog toga bio prognan, a na njegovo mesto postavljen je Anastasije koji je podržao ovu jeres. I mnogi episkopi i klirici trpeli su u to vreme razna mučenja zbog poštovanja svetih ikona.

U to vreme i roditelji blaženoga Stefana hteli su da izbegnu iz Carigrada zbog žestokog gonjenja pravoslavnih, ali su čekali da im sin poraste, da bi ga posvetili na službu Bogu u monaškom činu, kao što su obećali Majci Božjoj. Zamonašio se Avksentijevoj Gori u Vitiniji.

U to vreme umre car Lav Isavrijanin. Na presto stupi njegov sin Konstantin Kopronim koji je još strašnije progonio Crkvu pritiskajući je da odbaci svete ikone.[2]

Mnogi pravoslavni hrišćani su od progona bežali na Avksentijevu Goru, sklanjajući se kod prepodobnog Stefana. On ih je tešio svojim rečima i učio ih da čvrsto stoje u pobožnostu, ne bojeći se čak i krv svoju proliti za svete ikone. Monogi monasi koji su čvrsto branili Pravoslavlje, su pobijeni, a njihovi manastiri opustošeni. 754. godina car Kopronim sazvao je u Carigradu ikonoborački sabor, na kome prisustvovahu 338 istočnih episkopa, ali ni jednoga patrijarha osim lažnog patrijarha Carigradskog Konstantina, jeretika i jednomišljenika carevog. Za mesto održavanja sabora određena je čuvena Vlahernska crkva Presvete Bogorodice, koja je prethodno opustošena. Nakon dugih razgovora i prepiranja, car je privoleo episkope da se slože sa njim i prihvate ikonoborstvo. Kasnije, na Sedmom Vaseljenskom Saboru, održanom u vreme cara Konstantina Mlađeg i njegove majke Irine, oni su se s pokajanjem odrekli ikonoboračke jeresi.

Stefan je bio jedan od retkih igumana koji je odbio da se pokori caru i da potpiše odluke ikonoborskog sabora. Zbog toga je odveden u manastir Trihinariju u podnožju Gore, i tamo zatvoren u tamnicu.[3]

Nakon toga preebačen je na ostrvo Prikonis. Tamo je Stefan čino razna čuda, što je podstaklo zlog cara na silan gnjev i jarost i on namisli da svetitelja ubije, zbog čega naredi da ga najpre okuju u lance, da mu noge zabiju u klade i da ga zatvore u tesnu i mračnu tamnicu, zvanu Fialska. Prepodobni Stefan, je tamo optužen da je tamnicu pretvorio u manastir i svojim učenjem obmanuo mnoge koji dolaze k njemu. Car Konstantin naredio je da ga muče i na kraju ubiju.[4]

Stefan je postradao 28. novembra, u pedeset trećoj godini života.

Pravoslavna crkva vrši spomen prepodobnog Stefana Novog 28. novembra.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveti prepodobnomučenik Stefan Novi”. Večiti pravoslavni kalendar (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-27. 
  2. ^ „PREPODOBNOMUČENIK STEFAN; SV. MUČENIK HRISTO”. Crkva Hrista Spasitelja u Ubu. 2019-09-29. Pristupljeno 2024-01-25. 
  3. ^ Administrator. „Prepodobni mučenik Stefan Novi - Eparhija Šumadijska”. www.eparhija-sumadijska.org.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-25. 
  4. ^ „28. 11/11. 12. Prep. muč. Stefan Novi; Sv. novomuč. Hristo; Prep. Ana; Sv. blagoverni car Mavrikije”. voanerges.rs. Pristupljeno 2022-07-27. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]