Steam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Стим)

Stim (engl. Steam) jedna je od najpoznatijih platformi na internetu koju proizvodi Valv korporacija. Prvenstveno zamišljena kao platforma za kupovinu i distribuciju video-igara, kao i mreža za igranje igrica, Stim se razvio daleko više, pa je danas i društvena mreža.

Stim se koristi preko aplikacije koja se skida sa interneta besplatno i instalira na uređaj. Aplikacija je neophodna, kao i pravljenje naloga preko kojeg se vrši kupovina i distribucija softvera. Stim je prvenstveno osmišljen za Windows, ali su napravljene verzije i za Linuks i [[OS X|Mac OS]], a kasnije i za PlayStation 3. Februara 2015, na Stimu se moglo naći preko 4500 igrica, a platforma je imala preko 125 miliona aktivnih korisnika.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sam razvoj Stima je započeo 2002, ali prva verzija je puštena u rad 2003. godine. Prva igrica koja je koristila Stim platformu bila je Counter-Strike 1.6, uz koju je instalacija Stima bila obavezna.

Godine 2004, Stim je počeo da se širi i osvaja tržište. Valv korporejšon počinje da pregovara sa izdavačima i sklapaju se prvi ugovori. Nedugo nakon toga, pridružuju se i ostali izdavači i sve više igara počinje da zahteva instalaciju Stima. Sva ažuriranja za kupljene igre obavljali su se uglavnom posredstvom Stima.

Godine 2007, nastao je Stim komjuniti (engl. Steam Community) — Stimova društvena mreža. Svi korisnici imaju opcije da nađu i dodaju prijatelje kao i da međusobno komuniciraju u vidu poruka (dopisivanja).

Godine 2009, nastao je Stim klaud (engl. Steam Cloud), po uzoru na ostale udaljene lokacije za skladištenje podataka.

Godine 2012, na tržištu se pojavila verzija Stima za ОS Х, a 2013. za Linuks.

Podržane platforme[uredi | uredi izvor]

Microsoft Windows[uredi | uredi izvor]

Stim je prvenstveno osmišljen i namenjen za operativne sisteme iz porodice Windows. Prva verzija se pojavila 2003. godine.[2] Iako su se kasnije pojavile verzije i za ostale operativne sisteme, većina korisnika i dalje najviše koristi Windows, pa je samim tim podrška i razvoj za ovo okruženje još uvek najzastupljenija.

Linuks[uredi | uredi izvor]

Valv je u junu 2012. najavio razvoj Stima za Linuks.[3] Zamisao je bila da se uz samu distribuciju Ubuntua distribuira i Stim, tako da bude jedna od osnovnih aplikacija koja će se automatski instalirati. Valv je imao ambiciju da se za Linuks okruženje poveća proizvodnja i distribucija softvera, prvenstveno igara.

U februaru 2013. izlazi prva puna verzija Stima za Linuks. Pored toga, uspešno je napravljena i distrubirana igrica Left 4 Dead 2, čija je velika popularnost puno doprinela daljem razvoju i prilagođavanju igara za Linuks. Od marta 2015. godine, postoji preko 1000 igara na Stimu dostupnih za Linuks.[4]

ОS Х[uredi | uredi izvor]

Stim verzija za ОS Х je najavljena u martu 2010. godine,[5] a prva verzija je izašla maja iste godine. Jedna od najbitnijih karakteristika ove verzije je Stimplej (engl. SteamPlay). Ova opcija omogućuje korisnicima koji su kupili softver za Windows, da isti besplatno preuzmu za ОS Х. Mogućnost ukrštanja platformi bila je ključna za povećanje upotrebe Stima, jer je dozvoljavala povezivanje i igranje uprkos razlici okruženja među korisnicima.[6]

PlayStation 3[uredi | uredi izvor]

Valv je odlučio da proširi Stim van računarske upotrebe i to je uspešno učinio 2010. godine. Prva igra dostupna preko Stima za PlayStation 3 bila je Portal 2. Omogućeno je povezivanje korisnika PlayStationa i korisnika pi-sija, kao i besplatno preuzimanje za one koji su već kupili pomenutu igru za Windows ili ОS X, kao i opcija korišćenja Stim klauda.[7] Nedugo zatim, Counter-Strike: Global Offensive je omogućen za PlayStation.[8] Zbog razlike u policama osiguranja između Majkrosofta i Valva, podrška za Xbox još uvek ne postoji.

Rad Stima[uredi | uredi izvor]

Aplikacija[uredi | uredi izvor]

Besplatna aplikacija potrebna za rad Stima preuzima se sa Stimovog veb-sajta. Nakon preuzimanja, aplikacija se treba instalirati. Ako korisnik prvi put koristi Stim, od njega se zahteva da otvori nalog. Otvaranje naloga je takođe besplatno; zahteva se unos željenog korisničkog imena i lozinke, te važeće e-adrese radi potvrde identiteta naloga. Korisnik ubuduće može da se pri svakom pokretanju aplikacije prijavi na nalog ili da odabere opciju pamćenja prijave.

Okruženje[uredi | uredi izvor]

Stim aplikacija podseća na veb-pretraživač. Na vrhu i sa leve strane nalazi se nekoliko opcija, dok su sredina, desni deo i ostatak interfejsa iskorišćeni za promocije i za komunikaciju sa korisnikom. Iako izgledom najviše podseća na pretraživač, Stim je aplikacija, sa svim opcijama i detaljnim podešavanjima kao i kod većine aplikacija koje se svakodnevno koriste. Pored toga, postoji i mogućnost komunikacije sa ostalim korisnicima odnosno dopisivanje.

Distribucija softvera[uredi | uredi izvor]

Distribucija softvera je usko vezana za korisnički nalog. Kada korisnik jednom kupi aplikaciju za određenu platformu, to više nikada ne mora ponovo raditi, dokle god se povezuje na Stim preko istog naloga. U slučaju da korsinik ima više naloga, svaki nalog je potpuno zaseban; jednostavna integracija između naloga nije moguća, barem ne bez kontaktiranja sa Stimovom korisničkom podrškom.

Kako god, jednom kupljen softver može se neograničeno puta instalirati. Kupovina softvera se vrši preko kreditnih kartica: ili Pejpala ili Stim novčanika (koji predstavlja vrstu bankovnog računa na koji je moguće uplaćivati sredstva), pa je samim tim kupovina olakšana i ubrzana.

Sigurnost[uredi | uredi izvor]

Stim je postao veoma popularan i rasprostranjen, što je dovelo do čestih hakerskih napada.[9] Dešavalo se često da Valv privremeno ugasi forume i komunikaciju alikacije sa serverom.[10] Godine 2011, Valv je dodao Stim gard (engl. Steam Guard), proširenje namenjeno dodatnoj sigurnosti korisnika i sprečavanju krađa naloga i sredstava. Pored toga, sproveden je i režim van mreže koji omogućava da se igra pokrene bez pristupa internetu (nije bilo mogućnosti dodavanja prijatelja ili komunikacije sa njima).[11] Iako su načinjeni mnogi koraci u povećanju sigurnosti i dalje se preporučuje da se na računarima ne ostavljaju osetljivi podaci ili da se barem naprave odvojeni nalozi za igranje i za rad.[12]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]