Strujni razdelnik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slika 1: Šema električnog kola ilustruju trenutnu podelu. Notacija RT. se odnosi na ukupnu otpornost kola desno od otpornika RX.

U elektronici, strujni razdelnik je jednostavno linearno kolo koje proizvodi izlaz električne struje (IX) da je deo njene ulazne struje (IT).[1] Trenutna podela se odnosi na cepanja struja između ogranaka delitelja. Struje u različitim granama takvog kola će uvek podeliti na takav način da se minimalna ukupna energija utroši.

Formula koja opisuje trenutnog delitelja je slična u formi da je za naponskog razdelnika. Međutim, odnos opisuje trenutnu podelu stavlja impedansu nerazmotrene grane u brojilac, za razliku od napona podele gde je impedansa u brojiocu. To je zato što u strujnom razdelniku, ukupna energija utrošena je minimizirana, što dovodi u strujama koje idu kroz staze najmanjom impedansom, zato recipročnom odnosu sa impedansom. S druge strane, strujni razdelnik se koristi da zadovolji Kirhofov zakon. Napon oko petlje mora sumirati na nulu, tako da kape napona moraju biti ravnomerno podeljen u direktnoj vezi sa impedansom.

Da budemo precizni, ukoliko su dva ili više impedansa paralelna, struja koja ulazi u kombinaciju će biti podeljena između njih u obrnutoj srazmeri sa njihovim impedansama (prema Omovom zakonu). Takođe sledi da ako impedanse imaju istu vrednost onda je struja jednako podeljena.

Strujni razdelnik[uredi | uredi izvor]

Opšta formula za tekuću IX u otporniku RX da je paralelno sa kombinacijom ostalih otpornika od ukupnog otpora RT je (vidi sliku 1):

Gde je IT ukupna struja ulazi u kombinaciju mreže RX paralelno sa RT. Obratite pažnju da kada RT se sastoji od paralelne kombinacije otpornika, kažu R1, R2, ... Itd, onda recipročno svakog otpornika mora se dodati da pronađe ukupan otpor RT:

Opšti slučaj[uredi | uredi izvor]

Iako rezistivni Razdelnik je najčešći, struja Razdelnik može biti napravljen od frekventnog zavisnog impedansa a. U opštem slučaju struja ja IX se dobija:

Korišćenje prijema[uredi | uredi izvor]

Umesto da koristite impedancu , strujnog razdelnika, pravilo se može primeniti baš kao strujni razdelnik pravila ako prijem (inverzna od impedanse) se koristi.

Vodite računa da se primetiti da YTotal je jednostavan dodatak, ne zbir inverses znacima (kao što bi uradila za standardne paralelno resistive mreže). Za slici 1, struja ja IX

Primer: RC kombinacije[uredi | uredi izvor]

Slika 2: Nisko prolazni RC strujni razdelnik

Slika 2 prikazuje jednostavnog trenutnog delitelja sačinjen od kondenzatora i otpornika. Koristeći formulu iznad, struja u otporniku je data sa:

Gde ZC = 1/(jωC) je impedansa kondenzatora i j je imaginarna jedinica.

Proizvod τ = CR je poznat kao vreme konstanta na ploči, i učestalosti za koji ωCR = 1 se zove ugao frekvencija od kola. Pošto kondenzator ima nultu impedansu na visokim frekvencijama i beskonačnu impedansu na niskim frekvencijama, struja u otporniku ostaje na svom DC vrednosti IT za frekvencije do korner frekvenciji, nakon čega se kapi ka nuli za višim frekvencijama kao kondenzator efikasno kratkog spoja a otpornik. Drugim rečima, sadašnji Razdelnik je Filter prolaza niskih tonova za struja u otpornika.

Učitavanje efekat[uredi | uredi izvor]

Slika 3: struja pojačalo (siva kutija) vođen Norton izvora (iS, RS) i sa otpornika opterećenjem RL. Strujni razdelnik u plavoj kutiji na ulazu (RS,Rin) smanjuje trenutnu dobit, kao što to čini strujni razdelnik u zelenom polju na izlaz (Rout,RL)

Dobitak od pojačala uglavnom zavisi od njenih izvornih i opterećenja završetaka. Strujna pojačala i transkonduktivnošću pojačala odlikuju izlaznim stanjem kratkog spoja, a strujna pojačala i transresistance pojačala karakteriše koristeći idealu beskonačnu impedansu trenutnog izvora. Kada pojačalo prestaje konačnom, ne-nula prestanka, i / ili vođen ne-idealnog izvora, efektivna dobit je smanjena zbog utovar efekat na izlazu i / ili ulazu, koji se može shvatiti u smislu sadašnjeg podele.

Slika 3 prikazuje primer strujnog pojačala. Pojačalo (siva kutija) ima ulazni otpor Rin A izlazni otpornik Rout i idealana strujni dobitak Ai. Sa idealna struja vozač (beskonačan otpor Norton) sve izvor struja iS postaje ulazna struja na pojačalo. Međutim, za Nortonovu teoremu strujni razdelnik se formira na ulazu koji smanjuje unos struju na

što je jasno manja od iS. Isto tako, za kratkog spoja na izlazu, pojačalo isporučuje izlaznu struju io = Ai ii do kratkog spoja. Međutim, kada je opterećenje od nule otpornik RL, struja dostavljena opterećenje se smanjuje sadašnja podela na vrednost:

Kombinujući ove rezultate, idealno struja gain Ai realizovan sa idealnom vozača i opterećenje kratkog spoja se svodi na 'Loaded koristoljublja' Aloaded:

Otpornika pokazatelji u gornjem izrazu se zove faktor učitavanja.

Jednostrani protiv bilateralnih pojačala[uredi | uredi izvor]

Slika 4: Strujna pojačalo kao bilateralna mreža dva porta; povratne preko zavisnog napona izvor dobitka β V/V

Slika 3.a u vezi diskusije se odnosi na jednostrana pojačalom. U opštijem slučaju kada je pojačalo predstavljena sa dva luka, ulazni otpor pojačala zavisi od opterećenja, a izlazna otpornost na izvorne impedanse. Utovar faktori u ovim slučajevima moraju zaposliti prava pojačala impedansi uključujući ovih bilateralnih efekata. Na primer, uzimanje jednostranu trenutnu pojačalo slici 3, odgovarajući bilateralni mreža dva-port je prikazano na slici 4. zasniva na h-parametri. Sprovođenje analize ovog kola, trenutni dobitak sa povratnim Afb utvrđeno je da je

To je, idealan strujno pojačanje Ai je smanjen ne samo utovar faktora, ali zbog bilateralnog prirodi dve luke od dodatnih faktora ( 1 + β (RL / RS ) Aloaded ), koja je tipična za kola negativnih povratnih pojačala. Faktor β (RL / RS ) je trenutna povratna informacija obezbeđuje povratne napon izvor napona dobiti β V/V. Na primer, za idealan strujni izvor saRS = ∞ Ω, napon povratne nema uticaja, i za RL = 0 Ω, tu je nula opterećenja napona, ponovo onemogućite povratne informacije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zumbahlen, Hank (2008). Linear circuit design handbook. Newnes. ISBN 0-7506-8703-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]