Pređi na sadržaj

Tana (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tana (Tana)
reka Tana kod ušća
Opšte informacije
Dužina700 km
Basen68.000 km2
Vodotok
IzvorAberdareve planine
UšćeIndijski okean
Geografske karakteristike
Država/e Kenija
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Reka Tana je najduža reka u Keniji i daje ime provinciji kroz koju teče.[1] Dužina rečnog toka je 700 km. Njene pritoke su Tika, kao najveća, i druge manje reke koje teku samo tokom kišne sezone. Izvor se nalazi u planinskom vencu Aberdare u Centralnoj Keniji zapadno od grada Njeri. Reka Tana teče prvo na istok do planine Kenija, a potom ide kroz rezervoare Masinga i Kjambere, stvorenih od Kindaruma brane. Nakon brane, reka se okreće ka severu i teče u pravcu sever-jug, na granici između nacionalnih rezervata Meru i Kitui i Bisanadi, Kora i Raboli. U rezervatima reka skreće istočno, a potom jugoistočno. Prolazi kroz gradove Garisa, Hola i Garsen pre ušća u Indijski okean u oblasti Ungvana-Bej Kipini. Na kraju, ušće reke se pretvara u deltu koja dolazi čak 30 kilometara uzvodno od ušća.[1]

Godišnji protok reke premašuje 5.000 kubnih metara u proseku, ali znatno varira tokom godine. Obuhvata i dve plavne sezone svake godine. Između 1944. i 1978. godine prosečni ukupni protok bio je 6.105, varirajući od 1.789 1949. godine do 13.342 1968. godine.[2] U periodu 1982-1996, godišnji protok se nije spuštao ispod 5.000.[3] Serije hidroelektrana izgrađenih duž reke, uključujući Kindarumu 1968, Kamburu 1975, Gitaru 1978, Masingu 1981. i Kjambere 1988.[4][5] Studija iz 2003. godine potvrdila je da se dve trećine potreba Kenije za električnom energijom dobijaju upravo iz ovih hidroelektrana.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Nakaegawa T., Wachana C. and KAKUSHIN Team-3 Modeling Group. (2012). "First impact assessment of hydrological cycle in the Tana River Basin, Kenya, under a changing climate in the late 21st Century," Hydrological Research Letters, 6. pp. 29-34.
  2. ^ Hughes, F. (1990). "The Influence of Flooding Regimes on Forest Distribution and Composition in the Tana River Floodplain, Kenya," . JSTOR 2404295.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) Journal of Applied Ecology, 27(2). pp. 475-491.
  3. ^ Maingi, J.K. and Marsh, S.E. (2002). "Quantifying hydrologic impacts following dam construction along the Tana River, Kenya," Journal of Arid Environments, 50. pp. 53-79.
  4. ^ Adams, W.M.; Hughes, F.M.R. (1986). „The environmental effects of dam construction in tropical Africa: Impacts and planning procedures”. Geoforum. 17 (3–4): 403—410. doi:10.1016/0016-7185(86)90007-2. 
  5. ^ Galadin, H., Bidault, N., Stephen, L., Watkins, B., Dilley, M., and Mutunga, N. (2006). „Reducing the Impacts of Floods through Early Warning and Preparedness: A Pilot Study for Kenya” (PDF). Arnold, Chen, Deichmann, Dilley, Lerner-Lam, Pullen, and Trohanis. Natural Disaster Hotspots Case Studies. The World Bank. Pristupljeno 23. 6. 2012. 
  6. ^ „Tana River, Kenya: integrating downstream values into hydropower planning” (PDF). Case Studies in Wetland Valuation #6. International Union for Conservation of Nature. maj 2003. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 05. 2015. g. Pristupljeno 24. 6. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]