Tačke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Drvene tačke iz XIX veka (Museum of Garden History, Lambeth, London).
Utovar sadnica u tačke (Hortikulturni rasadnik, Kragujevac).
Upotreba tački u građevinarstvu.
Transport baliranih sadnica tačkama.
Tačke u održavanju zelenih prostora.
Inovirane tačke (Handwagen Atze).

Tačke su ručna kolica najčešće sa jednim točkom, koja gura jedan čovek pomoću dve ručice; nalaze primenu za nošenje tereta u hortikulturi i građevinarstvu. Upotreba kolica u rasadnicima je višestruka za prevoz supstrata, đubriva, izvoženje korova, opalog lišća, pokošene trave do kompostišta. Savremena ručna kolica prave se od metala ili plastičnih masa, a ređe od drveta.

Osnovne karakteristike[uredi | uredi izvor]

Dobra rasadnička kolica treba da imaju pogodnu zapremina sanduka za teret 85-175 L. Ako je sanduk od metala najbolji je od pocinkovanog čeličnog lima presovanog iz jednog komada. Nosivost do 250 kg; dužina 110 cm, širina 80 cm, dubina sanduka 53 cm (napred) i 32 cm pozadi. Točak je najčešće sa pneumatikom 400h100 mm.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Tačke su bile poznate u Kini od II veka (Han dinastija). Stari Grci i Rimljani nisu poznavali ovakav oblik kolica. Koristili su korpe i tezgere, a na poljima pod poljoprivrednim kulturama kola. Ostale drevne kulture imale su razne tipove saonica koje su vukli radnici ili zaprega. Ovakve saonice još postoje u istočnoj Turskoj. U Evropi se tako koristan i jednostavan izum pojavio tek tokom kasnog srednjeg veka. Prvi pisani tragovi o tačkama potiču iz 1340. godine. Neke od njih su praktično korpe na točkovima, dok su druge imale bočne stranice i/ili prednju. Kolica su pravljena od drveta, a tokom XIX veka pojavila su se i metalna.

Novije izmene[uredi | uredi izvor]

Inovacija XX veka su tačke sa loptastim točkom koja su stabilnija i lakše savlađuju prepreke (stepenice, ivičnjake). Kod ovog modela ("Ballbarrow") može da se zapremina plastičnog sanduka povećava i smanjuje, dodavanjem i skidanjem plastičnog rama. Tačke je 1974. patentirao Džejms Dajson (James Dyson) poznati engleski pronalazač i industrijski dizajner [1]. Druga izmena vezana je za ergonomske ručice koje pri istovaru ne zahtevaju zamorno podizanje ruku iznad glave, a novinu predstavljaju i pomoćni točkovi koji rotiraju u horizontalnoj ravni kao i puna guma na točkovima od Elastofoam-a koja je otporna na prelazak preko eksera, stakla i drugih oštrih predmeta[2].

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Grbić, M. (2010): Proizvodnja sadnog materijala – Tehnologija proizvodnje ukrasnih sadnica. Univerzitet u Beogradu. Beograd ISBN 978-86-7299-174-1