Teodekte

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Teodekte je bio helenski književnik i besednik iz 4. veka p. n. e. Poreklom je bio iz Faselide u Likiji, a otac mu se zvao Aristandar. Prema svedočenju savremenika bio je veoma lep, uglađenih manira i zato omiljen od svih. Posedovao je odlično pamćenje, pa su ga poredili sa Simonidom Kejskim i Hipijom. Bio je prijatelj čuvenog filozofa Aristotela i njegovog učenika Aleksandra Makedonskog, a Aristotel je čak nazvao i jedno svoje delo po Teodektu. Umro je u 41. godini.

Besedništvu se učio od Isokrata. Kada je 352. p. n. e. karska kraljica Artemisija priredila veliku pogrebnu svečanost svom mužu Mausolu, Teodekte se istakao i svojom besedom i tragedijom. Ukupno je napisao oko 50 dramskih komada od kojih je 9 poznato po naslovu: Ajant, Alkmeon, Helena, Linkej, Mausol, Edip, Orest, Tidej, Filoktet. Nadmetao se 13 puta i 8 puta pobedio sa svojim dramama. Na Teodektovoj tragediji Linkej Aristotel je podučavao šta je zaplet i rasplet.

Što se tiče umetničke vrednosti Teodektovih tragedija one su odraz vremena u kome se tragičko stvaralaštvo gasi i ustupa mesto novim oblicima, pre svega novoj komediji. Ograničavanje tragičkog gradiva na mit dovelo je do iscrpenosti tog gradiva, pa se zato pisci zadovoljavaju varijacijama starog gradiva ili njegovim prevazilaženjem artističkim sredstvima. U Poetici Aristotel kaže da se u tadašnjim tragedijama ne razvijaju više silne strasti i jake volje, nego elegantni razgovori, lepota oblika ili oštrina argumentacije i za primer daje upravo Teodekta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Istorija helenske književnosti, Miloš N. Đurić, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003