Тор: Мрачни свет

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tor: Mračni svet
Filmski poster
Izvorni naslovThor: The Dark World
Žanrnaučnofantastični
RežijaAlan Tejlor
ScenarioStrip:
Tor (Sten Li, Džek Kirbi, Lari Liber)
Filmska priča:
Don Pejn, Robert Rodat
Scenario:
Kristofer Jost
Kristofer Markus
Stiven Makfili
ProducentKevin Fajgi
Glavne ulogeKris Hemsvort
Natali Portman
Tom Hidlston
Entoni Hopkins
Stelan Skarsgord
Idris Elba
Kristofer Eklston
Adevale Akinue-Agbadže
Ket Denings
Rej Stivenson
Zakari Livaj
Tadanobu Asano
Džejmi Aleksander
Rene Ruso
MuzikaBrajan Tajler
SnimateljKrejmer Morgentau
MontažaDen Lebental
Vajat Smit
Producentska
kuća
Marvel Studios
StudioWalt Disney Studios Motion Pictures
Godina2013.
Trajanje112 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet170 miliona dolara
Zarada644,8 miliona dolara
Prethodni
Sledeći
Veb-sajtwww.marvel.com/movies/thor-the-dark-world
IMDb veza

Tor: Mračni svet (engl. Thor: The Dark World) američki je naučnofantastični film iz 2013. godine, u režiji Alana Tejlora. Film je zasnovan na Marvelovom stripu o superheroju Toru i nastavak je filma Tor iz 2011. godine. Producent filma je Kevin Fajgi. Scenaristi su Kristofer Jost, Kristofer Markus i Stiven Makfili po stripu Tor Stena Lija, Džeka Kirbija i Larija Libera i filmskoj priči Dona Pejna i Roberta Rodata. Ovo je osmi nastavak u seriji filmova iz Marvelovog filmskog univerzuma. Naslovnu ulogu tumači Kris Hemsvort, a u ostalim ulogama su Tom Hidlston, Natali Portman, Entoni Hopkins, Stelan Skarsgord, Idris Elba, Kristofer Eklston, Adevale Akinue-Agbadže, Ket Denings, Rej Stivenson, Zakari Livaj, Tadanobu Asano, Džejmi Aleksander i Rene Ruso.

Razvoj filma je počeo u aprilu 2011, kada je Kevin Fajgi najavio da će ovaj nastavak pratiti događaje nakon filma Osvetnici (2012). Kenet Brana, režiser prvog dela, povukao se sa snimanja nastavka u julu iste godine. Brajan Kirk i Peti Dženkins su uzeti u obzir kao njegova zamena pre nego što je Tejlor unajmljen u januaru 2012. godine. Sporedne uloge su podeljene do avgusta iste godine, kada su Eklston i Akinue-Agbadže dobili uloge negativaca. Snimanje je trajalo od septembra do decembra, uglavnom u Engleskoj, dok su neke scene snimljene na Islandu. Tejlor je hteo da ovaj film bude više prizemljen od svog prethodnika, na šta ga je inspirisao sopstveni rad na Igri prestola. On je unajmio Kartera Barvela da komponuje muziku za film, ali Marvel ga je zamenio sa Brajanom Tajlerom.

Film je premijerno prikazan u Londonu 22. oktobra 2013, dok je u američkim bioskopima realizovan 8. novembra iste godine. Film je dobio pohvale za vizuelne efekte i glumu, ali kritičari su kritikovali priču, zlikovca i tempo filma. Bio je komercijalno uspešan sa zaradom od preko 644 miliona dolara, što ga čini desetim najuspešnijim filmom iz 2013. godine. Nastavak filma, Tor: Ragnarok, premijerno je prikazan 2017. godine.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Eonima daleko u istoriji, Bor, Odinov otac, vodi rat protiv mračnog vilenjaka Malekita koji pokušava da oslobodi oružje poznato kao Etar Devet kraljevstava. Nakon što uspe da ih porazi, Bor uspeva da zatvori moć Etra u kamen. Malekit i neki njegovi saborci uspevaju da pobegnu Boru bez njegovog znanja.

Ponovo u sadašnjem vremenu, Loki je zatvoren zbog svojih akcija na Zemlji. [a] Tor sa svojim ratnicima održava mir u Devet kraljevstava ujedno slaveći obnovu Bifrosta, duginog mosta koji služi kao portal kroz svet Devet kraljevstava, uništen dve godine ranije. [b] Asgardijani saznaju da se bliži Konvergencija, redak astronomski fenomen što može dovesti u pitanje Bifrostovu preciznost.

U Londonu, Džejn Foster i Darsi Luis nalaze napuštenu fabriku u čijem krugu zakoni fizike ne deluju regularno. Odvojivši se od grupe, Džejn Foster se teleportuje u drugi svet gde upija Etar. Hajmdal upozorava Tora da je Foster nestala iz njegovog vida što Tora vraća na Zemlju. Tor shvata da je Foster u opasnosti i vraća se zajedno sa njom u Asgard. Odin prepoznaje Etar i upozorava da moguća katastrofa neće pogoditi samo Foster, već će imati daleko veće posledice.

Probuđen aktiviranjem Etra, Malekit napada Asgard sa svojom vojskom. Tokom borbe, Malekit traga za Foster osećajući Etar. Malekit ubije Torovu majku, Frigu, ali biva primoran da napusti Asgard bez Fosterove i Etra. Kršeći naređenje svog oca, Tor napušta Asgard nakon što oslobodi Lokija kako bi ga proveo do Malekitove domovine. Tor obećava Lokiju da će moći da ubije Malekita kao osvetu za smrt majke.

Loki prevari Malekita da izvuče Etar iz Foster, ali Tor ne uspeva da ga uništi. Malekit uspeva da pobegne sa Etrom, smrtonosno ranivši Lokija. Tor i Foster nalaze portal koji vodi ka Zemlji, gde se ponovo susreću sa Luisovom i Selvigom, još uvek pogubljenim nakon Lokijevog napada. Tim shvata da je Malekitov cilj da oslobodi svu snagu Etra u centru Devet kraljevstava, na Griniču. Tokom borbi kroz portale nastale Konvergencijom, Tor uspeva da izbaci Malekita na rodni Svartalfhajm gde ga ubije sopstveni brod oštećen tokom borbe.

Tor se vraća u Asgard i obaveštava oca da ne želi da nasledi tron, kao i kakvu je žrtvu podneo Loki. Nakon odlaska, Loki razbija čaroliju i prikazuje se umesto Odina, kog sad zamenjuje.

U završnim scenama, Volštag i Sif nose Etar Sakupljaču na čuvanje jer je procena da su dva od šest Kamenja beskraja previše opasni na jednom mestu.[v] U završnim scenama: Tor se vraća na Zemlju gde se sreće sa Foster; ledeno čudovište iz Jotunhajma i dalje trči ulicama Londona.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Kris Hemsvort Tor
Natali Portman Džejn Foster
Tom Hidlston Loki
Entoni Hopkins Odin
Stelan Skarsgord Erik Selvig
Idris Elba Hejmdol
Kristofer Eklston Malekit
Adevale Akinue-Agbadže Algrim
Ket Denings Darsi Luis
Rej Stivenson Volstag
Zakari Livaj Fandral
Tadanobu Asano Hogan
Džejmi Aleksander Sif
Rene Ruso Friga

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Što je prikazano u filmu Osvetnici.
  2. ^ Što je prikazano u filmu Tor.
  3. ^ Počev od filma Tor: Mračni svet, Teserakt i Etar nazivaju se kamenjima beskraja. Teserakt predstavlja Kamen prostora, dok je Etar Kamen realnosti.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]