Trojanov Grad

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ostaci rimskog utvrđenja iz trećeg veka naše ere

Trojanov/Trajanov Grad je tvrđava na planini Ceru koja se pripisuje mitskom biću caru Trojanu/Trajanu. Danas je moguće videti ostatke nekadašnjeg odbrambenog zida do kojeg se stiže šumskim putem na 800m od asfaltnog puta koji vodi ka planinarskom domu „Lipove Vode“.

Po izvornim pričama, Trojan je bio demon koji je živeo u svom dvoru u zabačenoj šumi , a kada padne noć on bi izašao i obljubljivao bi devojke i žene koje su živele u njegovoj blizini. On se jedino plašio sunčevih zraka koji ga mogu spržiti i naneti mu veće povrede. On je živeo u svim porušenim i razrušenim gradovima koji su bili smešteni u šumama, koji su bili prepuni bića sličnih njemu, to su bila razna demonska bića koja na prvi pogled uteruju jezu. Neki autori vole da gledaju Trajana ili kao uporedbu sa rimskim carem Trajanom, što se misli da je slovensko postojanje na Balkanskom prostoru mnogo, mnogo ranije nego što to navodi zvanična informacija ili kao modifikaciju boga Triglava, jer se Trojan prikazivao sa tri glave u izvornim pričama kao konjanik u noći koji ima strah od sunca. Često se prikazivao sa magarećim ili kozijim ušima. Poznato je i jedno delo o demonu (caru) Trojanu : U cara Trojana kozije uši.

Arheološka iskopavanja iz 2014. godine ustanovila su postojanje gradinskog naselja sa bedemom opasanog rovom nastalog tokom prelaznog doba iz bronzanog u gvozdeno doba.[1] Rimljani su sagradili utvrđenje krajem trećeg ili početkom četvrtog veka nove ere.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Nenad Gajić, Slovenska mitologija, Laguna, Beograd 2011.
  • Veselin Čajkanović, Stara Srpska religija i mitologija, Beograd 1994.
  • Sreten Petrović, Srpska mitologija u verovanju, običajima i rituali , Beograd 2015.
  • Spasoje Vasiljev, Slovenska mitologija, Srbobran, 1928.
  • Dr. Josip Mal , Istorija slovenskog naroda, Ljubljana 1939.
  • Timar Merseburški, Hronika, 1012. – 1018.
  • Helmond, Hronika Slovena, 1171.
  • Povest minulih leta ili Nestorova hronika, XI. vek

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bulatović, H. Bankoff, G. Powell, Gligorić, Arsić, Filipović, H. Mason, Aleksandar, Arthur, Wayne, Rada, Radivoje, Vojislav, Andrea (2014). „Rezultati arheoloških istraživanja praistorijskih objekata na lokalitetu Trojanov grad”. Arheologija u Srbiji. 5: 41. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]