Утопљене душе

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladislav Petković Dis
Nastanak i sadržaj
AutorVladislav Petković Dis
ZemljaKraljevina Srbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delaZbirka pesama
Izdavanje
Izdavanje1911

Utopljene duše“ su prva zbirka pesama srpskog književnika Vladislava Petkovića Disa. Objavljena je 1911. Zbirka sadrži 47 pesama, među kojima se nalaze i tri antologijske pesme: Tamnica, Nirvana i Možda spava. Smatra se jednom od najvažnijih pesničkih zbirki srpske moderne i srpske književnosti.

Zbirka je sastavljena iz pet ciklusa, koji su naslovljeni „Prolog”, „Kuća mraka”, „Umrli dani”, „Tišine”, „Nedovršene reči” i „San”. „Prolog” je sastavljen od jedne pesme naslovljene „Tamnica” u kojoj se tematizuje trauma rođenja i život kao pad i koja se neretko određuje kao programska pesma Disove poetike. Posle pada u tamnicu dolazi ciklus „Kuća mraka” sa svojih sedamnaest pesama; zatim sledi ciklus „Umrli dani”, u kome je 13 pesama; potom ciklus „Tišine” sa 11 pesama, među kojima se nalazi i antologijska pesma „Nirvana”; za njima sledi četvrti ciklus naslovljen „Nedovršene reči” sa svoje 4 pesme i na kraju, kao neka vrsta pesničkog epiloga, ciklus „San”, koji sadrži jednu pesmu Možda spava. Poezija u zbirci je pesimistična, iracionalna, puna slutnji i snoviđenja, a među motivima susreću se motivi egzistencijalne utamničenosti, mrtve drage i gašenja života.

Nakon izlaska, zbirku je Jovan Skerlić dočekao vrlo oštrom i negativnom kritikom. On je u tekstu „Lažni modernizam srpske književnnosti”, između ostalog, istakao da poezija Vladislava Petkovića nije ništa drugo do grubo jaukanje i dosadno stenjanje, nizanje u svim notama: „ah, oh, avaj, jao, kuku”.[1] Ovakva negativna ocena bila je opovrgunuta već od strane sledeće generacije pesnika (Miloš Crnjanski, Rastko Petrović, i dr) koji su u Disu videli svog prethodnika. Zbirka je, takođe, utvrdila mit o Disu kao ukletom pesniku, po kome je pesnik nazivom zbirke prorekao svoju smrt u vodama Jonskog mora.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Skerlić 1964, str. 72.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]