Fekundizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fekundizam (naziv dolazi od latinskog fecundation - spajanje ženske i muške polne ćelije) je politika svesnog promovisanja visoke stope nataliteta među pripadnicima svoje verske i/ili etničke grupe zarad uvećanja sopstvene brojnosti u odnosu na druge grupe (najčešće zbog postizanja konkretnih političkih ciljeva). U početku se fekundizam odnosio samo na versko promovisanje nataliteta (poput zabrane kontracepcije od strane Rimokatoličke Crkve), ali je u 20. veku počeo da se koristi i u kontekstu etničkog nacionalizma.

Fekundizam na tlu bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Na prostoru bivše Jugoslavije Albanci su optuženi za praktikovanje fekundizma (pogotovo na Kosmetu), mada je ovo teško dokazati u praksi (pitanje je koliko je visoka stopa nataliteta Albanaca na tlu bivše Jugoslavije posledica svesno promovisane politike od strane nacionalnih i/ili verskih vođa, a koliko kulturnih i socio-ekonomskih odlika albanskog stanovništva).

Na prostoru današnje Bosne i Hercegovine zahtevi Bošnjaka za unitarnom Bosnom (BiH bez entiteta ili drugih vidova teritorijalne autonomije) se često tumače u svetlu fekundizma kada se uzme u obzir natalitet Bošnjaka u poređenju sa natalitetom Srba i Hrvata u BiH (formula fekundizma je u ovakvom slučaju protok vremena + visok natalitet = apsolutna većina u datom teritorijalnom okviru). U sličnom svetlu se tumače i zahtevi Bošnjaka za uspostavljanje teritorijalne autonomije Sandžaka (koji se nalazi delom u Srbiji, a delom u Crnoj Gori).

Fekundizam i demokratija[uredi | uredi izvor]

Fekundizam predstavlja svojevrstan izazov za demokratski uređena društva, koja baziraju izborni sistem na principu „jedan čovek jedan glas“. Svesna promocija nataliteta na dugoročne staze garantuje veću političku moć verske/etničke grupe u datom društvu, dok u regionalnom smislu može da se koristi kao oružje etničkog separatizma. Demokratski uređena društva nemaju odgovor na fekundizam, što predstavlja svojevrsnu „rupu“ demokratskog sistema.