Ferdinand fon Hohšteter

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ferdinand fon Hohšteter

Kristijan Gotlib Ferdinand Riter[a] fon Hohšteter (njem. Christian Gottlieb Ferdinand Ritter von Hochstetter; Eslingen am Nekar, 30. april 1829 — Oberdebling, 18. jul 1884) bio je njemački i austrijski geolog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Kristijan Gotlib Ferdinad Riter fon Hohšteter je rođen u Eslingenu am Nekaru u Virtembergu 30. aprila 1829. godine. Otac mu je bio Kristijan Ferdinand Fridrih Hohšteter, klerik i profesor u Bonu, koji je takođe bio i botaničar i mineralog. Nakon okončanja ranog obrazovanja u evangelističkom sjemeništu u Maulbronu, Ferdinand je obrazovanja nastavio na Univerzitetu u Tibingenu i Tibingeškom sjemeništu; tu je, pod Fridrihom Augustom fon Kvenštedtom, trajno fiksirao interesovanje koje je već imao prema geologiji i stekao doktorat i putničku stipendiju.

Godine 1852. pridružio se Carskim geološkim istraživačima Austrije i bio je angažovan do 1856. godine u dijelovima Bohemije, naročito u Bohemskoj šumi, Fihtelskim i Karsbadskim planinama. Odlični izvještaji su odredili njegovu reputaciju. Tada je izabran za geologa na ekspediciji Novara (1857—1859), tokom koje je dao brojna dragocjena zapažanja.

Vlada Novog Zelanda ga je unajmila 1859. godine za brz geološki pregled ostrva. Njegovo istraživanje starog Rotomahana jezera i Ružičastih i bijelih terasa su obrnuto projektovani 2017. godine kako bi se odredile koordinate Ružičastih, bijelih i crnih terasa.[1][2] Po povratku u Beč 1860. godine postavljen je za profesora mineralogije i geologije na Carskom i Kraljevskog politegničkom institutu; od 1874. do 1875. godine bio je rektor instituta.[3] Postao je 1872. godine učitelj prirodne istorije austrijskog prestolonasljednika Rudolfa.[4] Godine 1876. postavljen je dužnost nadzornika Carskog prirodnjačkog muzeja. U narednim godinama istraživao je dijelove Turske i istočne Rusije, objavljivao je radove o raznim geološkim, paleontološkim i mineraloškim temama. Preminuo je Oberdeblingu kod Beča 18. jula 1884. godine, u 55. godini života.

Detaljni opisi u njegovim dnevnicima bili su korisni kada su istraživači 2011. godine uspjeli da pronađu sicilijumske terase na jezeru Rotomahana, koje je zakopano prilikom erupcije vulkana Taravera 1886. godine.[5]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Riter (njem. Ritter) je titula, u prevodu vitez, a ne ime ili prezime. Ne postoji ekvivalentan ženski oblik.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bunn, Rex; Nolden, Sascha (7. 6. 2017). „Forensic cartography with Hochstetter’s 1859 Pink and White Terraces survey: Te Otukapuarangi and Te Tarata”. Journal of the Royal Society of New Zealand (na jeziku: engleski). 48 (1): 39—56. ISSN 0303-6758. doi:10.1080/03036758.2017.1329748. 
  2. ^ Bunn, Rex; Nolden, Sascha (20. 12. 2016). „Te Tarata and Te Otukapuarangi: Reverse engineering Hochstetter’s Lake Rotomahana Survey to map the Pink and White Terrace locations”. The Journal of New Zealand Studies (na jeziku: engleski) (23). ISSN 2324-3740. doi:10.26686/jnzs.v0i23.3988. Pristupljeno 10. 10. 2019. 
  3. ^ „Ferdinand Hochstetter (Geologe) – Wien Geschichte Wiki”. www.geschichtewiki.wien.gv.at (na jeziku: nemački). Pristupljeno 10. 10. 2019. 
  4. ^ „Obituary. Dr. Ferdinand von Hochstetter”. Geological Magazine. 21: 526—528. 1884. 
  5. ^ „Eighth Wonder of the World rediscovered in New Zealand after 130 years, was damaged by volcanic eruption- News Nation”. https://www.newsnation.in (na jeziku: engleski). 15. 6. 2017. Pristupljeno 10. 10. 2019.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]