Fermaovi brojevi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U matematici, fermaovi brojevi, predstavljaju prirodne brojeve oblika ili , gde je n nenegativan ceo broj. Pod izrazom Fermaovi brojevi češće se podrazumeva prvi oblik .

Istorija[uredi | uredi izvor]

Francuski matematičar Pjer Ferma postavio je hipotezu da su svi brojevi oblika prosti. To zaista važi za prvih pet Fermaovih brojeva, 3, 5, 17, 257, 65537. Međutim, Leonard Ojler je za n = 5 pokazao da je Fermaov broj 4294967297 deljiv sa 641. Tačnije, važi . Kasnije su pronađeni i drugi kontraprimeri koji pokazuju neistinitost ove Fermaove hipoteze. Karl Fridrih Gaus je postavio teoremu da pravilan n-tougao može da konstruiše pomoću lenjira i šestara ako i samo ako je , gde je k nenegativan ceo broj i Fermaovi prosti brojevi.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Matematički rečnik brojeva, Dejan R. Cvijetić, Mikroknjiga, Beograd, 2009.