Pređi na sadržaj

Folijacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gnajs sa vidljivom folijacijom

Folijacija je sistem penetrativnih pukotina na stenskoj masi. Obično se javlja u stenama koje su bile izložene kompresiji u toku regionalnog metamorfizma, što je tipično kod orogenih pojaseva. Stene, u kojima se obično javlja folijacija, su argilošist, filit, škriljci i gnajs. Klivaž, koji je tipičan kod argilošista javlja se usled paralelnog rasta mikroskopskih kristala minerala iz grupe filosilikata. U gnajsu je folijacija predstavljena slojevitošću, koja se javlja usled segregacije mineralnih faza. Stene u kojima se javlja folijacija nazivaju se još i S-tektoniti.

Mehanizmi formiranja[uredi | uredi izvor]

Folijacija se obično formira po predisponiranoj orijentaciji minerala u steni.

Folijacija je rezultat neke fizičke sile, i njenog efekta na rast mineralnih zrna. Folijacija se formira u ravni koja je normalna na pravac najmanjeg dejstva stresa (normalno na element stresa ). U zonama smicanja, međutim, ravan u kojoj se javlja folijacija, ne mora biti normalna na pravac najmanjeg dejstva stresa, zbog rotacije, transporta i skraćivanja.

Folijacija može biti formirana poravnanjem minerala iz grupe filosilikata i minerala iz grupe glina. Taj proces nastaje usled fizičke rotacije minerala unutar stena. Ponekad je ova folijacija povezana sa dijagenetskim metamorfizmom i termalnim metamorfizmom niskog stepena. Folijacija može biti paralelna sa prvobitnom sedimentnom slojevitošću, ali je obično postavljena pod nekim uglom u odnosu na slojevitost.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. Dimitrijević M. 1964. Strukturna geologija. Beograd: Rudarsko-geološki fakultet, Laboratorija za metode geološkog kartiranja