Fuše od Šartra

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fuše od Šartra
Datum rođenja1059
Mesto rođenjaŠartr
Datum smrti1127
Mesto smrtiJerusalim

Fuše od Šartra (1059 - nakon 1127) je bio srednjovekovni hroničar, učesnik Prvog krstaškog rata u vojsci Balduina I Jerusalimskog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1059[1]. godine u Šartru. Detalji o saboru u Klermonu koje Fuše navodi u svom delu sugerišu da je najverovatnije i sam bio prisutan kada je papa Urban 1095. godine pozvao krstaše na sveti rat[1]. Ukoliko nije lično prisustvovao, poznavao je nekoga ko jeste (verovatno biskupa Ivu od Šartra). Iz Klermona je Fuše, sa Stefanom od Bloa i Robertom Normandijskim[1], putovao preko južne Francuske i Italije do Vizantijskog carstva. Preko Barija je stigao u Carigrad 1097. godine. Tamo se priključio armiji Balduina Bujonskog koga je pratio i kada se ovaj odvojio od glavnine armije i preuzeo Torosu grad Edesu[1]. Nakon osvajanja Jerusalima 1099. godine, Fuše i Balduin posetili su sveti grad kako bi dovršili svoje hodočašće. Kada je Balduin postao jerusalimski kralj, Fuše je nastavio da radi kao njegov kapelan. Kralj je umro 1118. godine. Od 1115. godine je kanonik Crkve Svetog groba. Poslednji podaci o Fušeu su iz 1127. godine. Nakon tog datuma se ništa više ne zna o njegovom životu. Detalji o njegovoj smrti nisu poznati

Hronika[uredi | uredi izvor]

Fuše je sastavio hroniku o Prvom krstaškom ratu (GESTA FRANCORUM IHERUSALEM PEREGRINANTIUM - "Dela Franaka koji su pohodili Jerusalim") iz tri knjiga. Pisao ju je u tri navrata; 1101, 1106. i od 1124. do 1127. godine[1]. Fušeova hronika smatra se najboljim izvorom o Prvom krstaškom ratu. Hronika sadrži i govor pape Urbana na saboru u Klermonu. Pisanje je započeo najranije u kasnu jesen 1100. godine ili najkasnije u proleće 1101. godine. Ova verzija završena je oko 1106. godine. Pisanje je započeo na nagovor svojih saputnika. Balduin mu je u Jerusalimu stavio pisma i druga dokumenta Jerusalimske kraljevine na raspolaganje. Prva knjiga Fušeove hronike opisuje pripreme za Prvi krstaški rat, sabor u Klermonu i rat do osvajanja Jerusalima i uspostavljanja Jerusalimske kraljevine od strane Gotfrida Bujonskog. U prvu knjigu spada i opis Carigrada. Druga knjiga opisuje dela Balduina Jerusalimskog koji je 1100. godine nasledio svog brata na prestolu. Treći deo hronike opisuje vladavinu Balduina le Burža, sledećeg kralja, sve do 1127. godine kada je Jerusalim pogodila kuga tokom koje je i Fuše navodno umro.

Fušeovu hroniku koristili su mnogi hroničari krstaških ratova, uključujući i Vilijama od Tira i Vilijama od Malmesberija. Hronika Fušea od Šartra je većim delom tačna. Objavljena je u francuskoj ediciji istorijskih izvora, Patrologia Latina.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Peters 1971, str. 23.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Fajfrić, Željko (2006). Istorija krstaških ratova. Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 978-86-85269-05-9. 
  • Krstaška epopeja - Rene Gruse, IK Zorana Jovanovića, 2004. godina
  • Edward, Peters, ur. (1971). The First Crusade. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. ISBN 978-0-8122-1017-0.