Hagnon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hagnon (grč. Ἅγνων) bio je atinski političar i vojskovođa iz 5. veka p. n. e. Sin je vojskovođe i političara Nikije. Poznat je kao osnivač kolonije Amfipolj kod koje su se u Peloponeskom ratu odigrale dve bitke.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hagnon je bio jedan od komandanata atinske armije tokom Samoskog rata 440. p. n. e. Godine 430. p. n. e. poslat je, zajedno sa Kleopompom, protiv Halkiđana i Potideje koja je već bila opsednuta. Pokušao je da zauzme Potideju upravo u trenutku kada je završeno povlačenje Formionovih ljudi koji su pustošii Halkidiki. Međutim, Hagnonovu armiju pogodila je kuga od koje je stradalo preko 1000 hoplita. Zbog toga se Hagnon povlači u Atinu.

Godine 437. p. n. e. Hagnon je u Trakiji osnovao koloniju Amfipolj. Grad se nalazio na rečnom ostrvu okružen tokom reke Stume. Amfipolj su Atinjani izgubili na kraju Arhidamovog rata (422. godine p. n. e.). Osvojio ga je vojskovođa Brasida. Amfipoljani su prihvatili novog vladara, a uništili uspomene na starog. Hagnonove zgrade i spomenici su uništeni.

Hagnon je bio otac atinskog političara Teramena koji je odigrao važnu ulogu u Dekelejskom ratu kada se Atinski pomorski savez našao pod udarom vojskovođom Peloponeskog saveza – Lisandrom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov, Book&Marso, 2006