Harijet Preser
Harijet Preser | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1936 |
SAD | |
Datum smrti | 1. maj 2012.75/76 god.) ( |
Mesto smrti | Betesda (Merilend), SAD |
Obrazovanje | Univerzitet Džordž Vašington, Univerzitet Kalifornije u Berkliju, University of North Carolina at Chapel Hill |
Naučni rad | |
Polje | Sociologija i demogarfija. |
Harijet B. Preser (1936—2012) bila je sociolog i demograf. Pošto je služila na fakultetu na Univerzitetu u Merilendu (Koledž Park) više od 30 godina. U vreme njene smrti bila je uvaženi profesor univerziteta.[1] Ona je izabrana za predsednika Udruženja Amerikčkog stanovništva 1989. godine.[2] Pored toga, ona je dobila Džesi Bernardina nagrada od Američkog sociološkog udruženja 2010.[3] godini, a izabrana je kao saradnik Američkog udruženja za unapređenje nauke u 2002.[4] godine. Kao stipendista, studirala je ukrštanje polova, rada i porodice, i pionir je društvene specijalizacije u toj oblasti. Ona je široko priznata za donošenje feminističke perspektive u demografskoj studiji pitanja kao što su plodnost, briga o deci, kućni poslovi, kao i efekti globalne svakodnevne servisne privrede.
2009. godine Međunarodna unija za naučno proučavanje stanovništva održava vanrednu sednicu u njenu čast, pod nazivom "Kroz-kulturne izazove za istraživanje o ravnopravnosti stanovništva", na svom 26. Međunarodnoj konferenciji stanovništva u Marakešu.[5]
Doprinosi u istraživanju[uredi | uredi izvor]
Godine 1969., Preser izveštavala je o neviđenom nivou ženske sterilizacije na ostrvu Portoriko. Prema njenim podacima 1965,34 % majki starosti 20-49 godina su sterilisane, što dovodi do brzog pada fertiliteta ostrva.[6] Portoriko je slučaj koji je konačno bio izložen kao jedan od najvažnijih strahovitih slučajeva politika prisilne sterilizacije.
1970. godine ona je objavila veliki broj radova o vremenu plodnosti i njenih posledica na žene. Istraživanje je pomoglo pri ustanovljivivanju kritične važnosti vremena prvih porođaja i da li su planirani.[6]
1980. godine Preser proučavala je izazove nege deteta, njegove pristupačnosti i dostupnosti. Posebno je istakla da je zbog povećanog ulaska žena u radnu snagu, briga o deci počinje da predstavlja problem, kako za porodice tako i za organizaciju radnog mesta. To je bio predmet njenog predsedničkog obraćanja Asocijacije populacije Amerike, "Da li vi možete imati vreme za svoju decu?"[7]
U 1983. u časopisu Nauka, Preser i Virdžinija Kejn obavestile su da je jedna trećina porodica u kojoj muž i žena zarađuju sa decom u kojem jedan bračni drug radi van "redovnog" radnog vremena.[8] U narednoj studiji, Preser je utvrdila da muževi češće da rade kućne poslove ako su bili kod kuće kada njihove žene rade. To je rano dokaze o tome kako porodice sa decom manipulišu vremenskim zahtevima kada oba supružnika rade, i istakla neadekvatnost raspoloživih opcija za pristupačnu brigu o deci.[9]
Tokom njenog istraživanja o radu porodičnim odnosima, Preserova je odigrala ključnu ulogu u uspostavljanju potreba za boljim prikupljanjem podataka u vezi sa oba dogovora brige o deci i vremenu radnog vremena (umesto da se jednostavnosti njihove količine). Dok mnogo istraživanja o ekonomskim transformacijama u kasnom 20. veku fokusirana na globalizaciju i promene u proizvodnji, rad Preserove pokazuje da su lokalni pritisci-posebno zahtevi 24-časovne uslužne ekonomije i nedostatak brige o deci opcije-da često dovode porodica u teške okolnosti.[10] Ova linija istraživanja je kulminirala u njenoj knjizi 2003. godine, Rad u 24/7 ekonomije: Izazovi za američke porodice, koju je objavio Rasel Sejdž Fondacija, koja je podržala rad.[11]
Kada se radi u 24/7 ekonomije objavljen je, je predstavljen u novinskim izveštajima o stresovima u porodici i uticaju na zdravlje i dugog i nepravilnog radnog vremena, objavljenom u Njujork Tajmsu,[12]Kristijan Science Monitor,[13]i Amerika Danas.[14] Publikacije koje su pregledali knjigu uključuju nauku[15] i Američku Žurnalistiku i Sociologiju.[16]
Odabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]
Knjige[uredi | uredi izvor]
- Presser, Harriet (1973). Sterilization and fertility decline in Puerto Rico. Berkeley: Institute of International Studies, University of California. ISBN 978-0-87725-313-6..
- Presser, Harriet B.; Sen, Gita . Women's empowerment and demographic processes: moving beyond Cairo. . New York: Oxford University Press. 2000. ISBN 978-0-19-829731-4..
- Presser, Harriet B. (2003). Working in a 24/7 economy: challenges for American families. New York: Russell Sage Foundation. ISBN 978-0-87154-671-5.
Članci u časopisima[uredi | uredi izvor]
- Presser, Harriet B. (1998). „Decapitating the U.S. Census Bureau's "Head of Household": Feminist mobilization in the 1970s”. Feminist Economics (Taylor and Francis). 4 (3): 145—158. doi:10.1080/135457098338356.
Nagrada Harijet B. Preser[uredi | uredi izvor]
U 2009. godini,Asocijacija populacija Amerike osnovalo je Harijet B. Preser nagradu, dobija se na svake dve godine za doprinos u proučavanju demografije i polova .[17] Primaoci nagrade su:
- 2009: Valeri-Kinkejd-Openhajmer
- 2011: Karen Openheim Mejson
- 2013: Rut-Dikson-Miler
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Remembering Harriet Presser: Renowned Sociology Professor Leaves Legacy of Academic Innovation."
- ^ „Population Association of America.”. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 13. 12. 2015.
- ^ „American Sociological Association.”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 13. 12. 2015.
- ^ „AAAS News and Notes (undated).”. Arhivirano iz originala 14. 04. 2006. g. Pristupljeno 13. 12. 2015.
- ^ IUSSP International Population Conference, General Information Bulletin.
- ^ a b Presser, Harriet B. 1969.
- ^ Presser, Harriet B. 1989.
- ^ Presser, Harriet B. and Virginia S. Cain. 1983.
- ^ Presser, Harriet B. 1994.
- ^ Maume, David J. 2005.
- ^ Presser,Harriet B. 2003.
- ^ Schwartz, John.
- ^ Gardner, Marilyn.
- ^ Jayson, Sharon.
- ^ . JSTOR 3841336. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) Gerstel, Naomi. 2005. - ^ Shelton, Beth Anne. 2005.
- ^ „Population Association of America.”. Arhivirano iz originala 22. 12. 2015. g. Pristupljeno 13. 12. 2015.