Huvervil

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Huvervil kod Portlanda, Oregon

Huvervil“ (engl. Hooverville) je popularni naziv za divlja naselja koja su izgradili beskućnici tokom Velike depresije u Sjedinjenim Državama. Dobila su ime po Herbertu Huveru, koji je bio predsednik Sjedinjenih Država u vreme nastanka Velike depresije, i koji je bio naširoko okrivljavan za krizu. Izraz je skovao Čarls Majklson, šef za publicitet Demokratskog nacionalnog komiteta.[1]

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Beskućnici su postojali i pre Velike depresije i skitnice nisu bile redak prizor ni pre 1929. U većini velikih gradova su postojala opštinska svratišta za njih, ali je tokom Velike depresije potražnja za ovakvom vrstom pomoći porasla eksponencijalno. Beskućnici su se grupisali u divljim naseljima u blizini narodnih kuhinja. Ova naselja su često formirana na praznom zemljištu i uglavnom se sastojala iz šatora i malih baraka. Vlasti nisu zvanično priznavale ova huvervil naselja, i ponekad su isterivali njihove stanare zbog zauzimanja privatnog poseda, ali su često tolerisana ili ignorisana zbog nužnosti. Nju dil je doneo posebne programe pomoći usmerene ka beskućnicima u okviru Federal Transient Service, od 1933. do 1935.[2]

Neki od stanovnika ovih naselja su posedovali građevinske veštine pa su svoje kuće pravili od kamena. Međutim, većina stanovnika je svoje kuće gradilo od drveta dobijenog od sanduka, kartona, otpadnog metala i raznih drugih dostupnih materijala.

Većina nezaposlenih stanovnika huvervila su koristili pomoć humanitarnih organizacija ili prosili za hranu. Demokrate su skovale i druge izraze,[2] kao što su „Huverovo ćebe“ (pokrivač od starih novina) i „Huverova zastava“ (prazan džep izvrnut ka spolja). „Huverova koža“ je bio karton korišćen da se pokrije rupa na cipeli kada se đon istroši. „Huverova kočija“ je bio automobil koji su vukli konji jer vlasnik ne može da priušti gorivo; u kanadi su ovakva vozila nazivana Benetovi bagiji, po tadašnjem premijeru.

Nakon 1940, ekonomija se oporavila, procenat nezaposlenih je opao, i programi za uklanjanje divljih naselja su učinili da svi huvervili nestanu..[3]

Lokacije[uredi | uredi izvor]

  • Central park, Njujork: brojne porodice beskućnika su kampovale na Velikom travnjaku u Central parkku, u to doba praznom rezervoaru.[3]
  • Riversajd, Njujork: divlje naselje se nalazilo u Riversajd parku u 72. ulici za vreme depresije.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hans Kaltenborn, It Seems Like Yesterday (1956) pp. 88
  2. ^ Gwendolyn Mink and Alice O'Connor (2004). Poverty in the United States: A - K. ABC-CLIO. str. 371. ISBN 9781576075975. 
  3. ^ Gray, Christopher (29. 8. 1993). „Streetscapes: Central Park's 'Hooverville'; Life Along 'Depression Street'. The New York Times. 
  4. ^ Vitello, Paul (4. 4. 2007). „Why Listen to the Substitute? At 81, He does Tell History Firsthand”. The New York Times. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]