Hundovo pravilo maksimalnog multipliciteta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hundovo pravilo maksimalnog multipliciteta ili samo Hundovo pravilo je prvo od tri pravila koje je postavio nemački fizičar Fridrih Hund. Hundova pravila se koriste u atomskoj fizici i vezana su za obeležavanje elektronske konfiguracije, tačnije predviđanja položaja elektrona po orbitalama u osnovnom stanju atoma. Prvo pravilo, Hundovo pravilo maksimalnog multipliciteta, nalazi veliku primenu u hemiji, a glasi:

Orbitale jednakog sadržaja energije, tzv. degenerisane orbitale, popunjavaju se tako da što više podorbitala bude delimično popunjeno (jednim elektronom) i to istog spina, pre nego što počne potpuno ispunjavanje podorbitale. Takvo popunjavanje je energetski najpovoljnije.

Drugim rečima, za degenerisane orbitale najniže energetsko stanje je ono u kome je isti broj elektrona sa istim spinom maksimalan.

Hundovo pravilo je zasnovano na posmatranju atomskih spektara, 1925. godine.

Primena[uredi | uredi izvor]

Na primer, kiseonik ima 8 elektrona i zapis njegove elektronske konfiguracije je 1s22s22p4. Orbitala 1s i valentna orbitala 2s će biti u potpunosti popunjene, budući da u s-orbitalu može stati najviše 2 elektrona. Druga valentna orbitala, 2p, neće biti popunjena u potpunosti, budući da se u njoj nalazi 4 od maksimalno 6 elektrona. Ti elektroni će, na osnovu Hundovog pravila, biti raspoređeni na ovaj način: [↑↓] [↑] [↑]. Princip popunjavanja je takav da se prvo sve tri p-orbitale popune delimično, jednim elektronom istog spina, a zatim redom koliko je elektrona ostalo. Pogrešno pisanje popunjavanja orbitala je na primer: [↑↓] [↑] [↓] ili [↑↓] [↑↓][ ].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Trifunović, Srećko R., Sabo Tibor, Todorović Zoran „Opšta hemija”, Hemijski fakultet (Beograd - Goragraf). 2014, (464), str. 115-116.