Pređi na sadržaj

Carigradski mir (907)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Olegov napad na Carigrad (907); srednjovekovna ruska hronika

Carigradskim sporazumom završen je Rusko-vizantijski rat iz 907. godine. Predstavlja prvi sporazum između Vizantijskog carstva i Kijevske Rusije. Potpisan je tokom vladavina varjaškog kneza Olega i vizantijskog cara Lava VI.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema "Povesti minulih leta", prvi rusko-vizantijski ugovor zaključen je 907. godine po završetku Olegovog napada na Carigrad (Rusko-vizantijski rat 907. godine). U nauci, ovaj dokument uzima se kao preliminaran ugovor rusko-vizantijskog sporazuma iz 911. godine. Tekst ugovora sačuvan je u Kijevskoj hronici. On nabraja ruske potpisnike: Karli, Farlaf, Veremud, Rulav, Stemid (Stemir). Aleksej Šahmatov je primetio da je spisak gradova kasnije menjan i da su neka mesta naknadno ubačena. Sporazum reguliše trgovinu Varjaga u Carigradu. Stvorena je kolonija za varjaške trgovce, u delu grada koji nosi naziv po mučeniku Mamantu. Varjazi su mogli ući u grad kroz određenu kapiju, bez oružja, u pratnji carske garde, u grupama do 50 ljudi. Po dolasku, oni su registrovani od strane carskih vlasti.

Prema završenim odredbama sporazuma, Vizantinci su, zaklinjući se na mir, poljubili krst, dok su Varjazi položili zakletvu rukama, zaklinjući se svojim bogovima, Perunu i Velesu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]