Pređi na sadržaj

Centurijska skupština

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Centurijska skupština (lat. comitia centuriata‎) bila je skupština rimskih građana u Rimskoj republici. Bila je sastavljena od 193 centurije, organizovane po imovinskom stanju.

Skupština je sazivana izvan gradskih zidina gde su se građani sakupljali po centurijama — vojnim i ekonomskim razredima pod punom ratnom opremom u bojnom redu. Svaka centurija je nosila jedan glas, a donesena odluka na centurijskoj skupštini postajala je lex tj. zakon. Posle izdavanja Hortezijevog zakona iz 287. p. n. e, odluke plebsa po tributskim skupštinama su izjednačene sa centurijskim.

Centurijska skupština je birala konzule, pretore i cenzore.

Vidi još[uredi | uredi izvor]