Šamsu-Iluna

Šamsu-Iluna je bio vladar Prve vavilonske dinastije. Prema donjoj hronologiji, vladao je od 1686. do 1648. godine p. n. e.

Vladavina

Šamsu-Iluna je bio sin i naslednik velikog vavilonskog kralja Hamurabija. Njegov zadatak bio je očuvanje očeve države. Mnogi lokalni vladari pokušali su iskoristiti Hamurabijevu smrt i izboriti se za nezavisnost. Do 1742. godine p. n. e. nije bilo većih problema. Tada dolazi do upada Kasita na teritoriju Carstva. Od carstva se izdvaja Hanejsko carstvo sa centrom u gradu Hani. Početkom 17. veka p. n. e. od Starog vavilonskog carstva već je bio otkinut središnji tok Eufrata.

Godine 1742. p. n. e. započinju i ustanci u Larsi, Uru, Kisuri, Uruku, Nipuru, Isinu, a moguće i u Lagašu. Ustanak Rim-Sina II u Larsi je ugušen. Godine 1722. p. n. e. južne oblasti carstva se otcepljuju i formiraju Prvu primorsku dinastiju pod kraljem Ilimanom. Ubrzo se odcepljuju i severne, asirske oblasti. Šamsu-Iluna je do pred kraj života vladao samo oblastima starog Akada. Nasledio ga je sin Abiješu.

Kraljevi Prve vavilonske dinastije

Kralj	Vladavina	Komentar
Sumuabum	oko 1830—1817 p. n. e. (Kratka hronologija)	Osnivač dianstije
Sumu-la-El	oko 1817—1781 p. n. e.
Sabium	oko 1781—1767 p. n. e.
Apil-Sin	oko 1767—1749 p. n. e.
Sin-mubalit	oko 1748—1729 p. n. e.
Hamurabi	oko 1728—1686 p. n. e.	Carstvo dostiže vrhunac, prostire se na teritoriji čitave Mesopotamije
Šamsu-Iluna	oko 1686—1648 p. n. e.
Abiešu	oko 1648—1620 p. n. e.
Ami-ditana	oko 1620—1583 p. n. e.
Ami-saduka	oko 1582—1562 p. n. e.
Šamsu-Ditana	oko 1562—1531 p. n. e.	Pad Vavilona

Literatura

• Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović (111)