Španska marka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Španska marka (lat. marca hispanica) bila je pogranična teritorija carstva Karla Velikog koja se nalazila u severnom delu današnje Španije. Nastala je posle duge borbe sa Arabljanima na Pirinejskom poluostrvu. Vladar arapske države na Pirinejskom poluostrvu od 756. godine bio je Abd-Ar-Rahman, izbegli član dinastije Omejada koja je zbačena u Damasku 750. godine. Jedan od protivnika Abd-Ar-Rahmana zatražio je podršku Franaka koji su pokrenuli trupe. Prvo su Franci upali i bezuspešno opseli Saragosu. U povratku zaštitnicu Franaka uništili su Baski i pritom je poginuo prefekt bretonske marke Roland. Posle ovog neuspeha Karlo Veliki je sredio stvari unutar svoje države. Posle toga obnovljen je rat sa Arapima. U periodu od 795. do 812. godine osvojeno je celo područje između Pirineja i reke Ebro i pripojeno Akvitaniji kao posebna, Španska marka.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • M. Brandt, Srednjovekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980.