Šulgi
Šulgi je bio drugi vladar Sumersko-akadskog carstva. Vladao je četrdeset i osam godina (prema donjoj hronologiji). Nosio je titulu "cara od sve četiri strane sveta".
Prvi period vladavine
[uredi | uredi izvor]Šulgi je bio sin i naslednik Ur-Namua, osnivača dinastije. Njegova duga vladavina (četrdeset i osam godina) može se podeliti u dva perioda - period mira u prvoj polovini i period osvajanja u drugoj polovini. Tokom prvog perioda Šulgi se, kao i njegov otac, bavio graditeljskom delatnošću. Podigao je svetilište u Nipuru bogu Enlilu, hramove u Suzi za elamska božanstva i za sebe monumentalnu gromnicu u Uru. Ona je do danas sasvim opljačkana. Godine 2054. p. n. e. osnovao je svoj arhiv u Purziš-Daganu. Do danas je otkriven i sačuvan veliki broj tablica Šulgijevog arhiva.
Vojni pohodi
[uredi | uredi izvor]Šulgi je bio sin osnivača dinastije, Ur-Namua. Za razliku od pohoda svoga oca, Šulgi je ostavio dosta podataka od svojim vojnim pohodima. Oni su bili usmereni na Zagros. Elamski Anšan bio je u sastavu Šulgijeve kraljevine, a protiv Lulubejaca, Simurana i Guta je vodio čak devet pohoda. Sukobljavao se i sa Huritima koji će kasnije osnovati nezavisnu Mitansku državu. U sastavu Šulgijeve države nalazila se i Asirija (zajedno sa gradom Ašurom) i grad Mari. Svoje kćeri udao je za elamskog kralja Markašu i ensija Anšana. Kasnije dolazi u sukob sa zetom te ulazi u Anšan i razara ga. Međutim, nije uspeo da osvoji čitav Elam koji će kasnije biti jedan od uzročnika pada kraljevine
Šulgijeva država
[uredi | uredi izvor]Šulgi je nosio titulu "cara sve četiri strane sveta" što znači da su ga podanici smatrali božanstvom. Svoju je državu podelio na 23 distrikta na čelu sa ensijima (civilnim) i vojnim zapovednicima. Uveo je jedinstveni sistem mera i tegova, izvoz piva, ulja i tkanina i uvoz metala. Neki istoričari pripiuju mu i izradu najstarijeg zakonika. Međutim, zvanično je zakonik sastavio njegov otac. Sačuvano je tridesetak himni u Šulgijevu čast, a jedan mesec u sumerskom kalendaru dobio je ime po njemu. Nasledio ga je sin Amar-Sin.
Vladari Sumersko-akadskog carstva
[uredi | uredi izvor]Vladar | Naslednik | Dužina vladavine | Približane godine vladavine | Komentar |
---|---|---|---|---|
Ur-Namu | 18 godina | oko 2047–2030 p. n. e. (Kratka hronologija) | Osnivač dinastije | |
Šulgi | Sin Ur-Namua | 46 godina | oko 2029–1982 p. n. e. | |
Amar-Sin | Šulgijev sin | 9 godina | oko 1981–1973 p. n. e. | |
Šu-Sin | Sin Amar-Sina | 9 godina | oko 1972–1964 p. n. e. | |
Ibi-Sin | Sin Šu-Sina | 24 Godina | oko 1963–1940 p. n. e. | |
|
Izvori
[uredi | uredi izvor]- Istorija starog veka 1 - dr Momir Jović (80—83)
- Kurt, Ameli (2012). Stari istok. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-8617180872.