Arheološki muzej u Iraklionu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arheološki muzej u Iraklionu
Minojski riton u obliku bika
LokacijaIraklion
 Grčka
Vrstamuzej
Veb-sajthttp://heraklionmuseum.gr

Arheološki muzej u Iraklionu je muzej u Iraklionu na Kritu. Jedan je od najvećih muzeja u Grčkoj[1] i najbolji na svetu u oblasti Minojske kulture, jer sadrži najveću i najpotpuniju zbirku artefakata Minojske civilizacije sa Krita.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Preskakač bikova (oko 1500. p. n. e.), figura od slonovače iz palate u Knososu.
Festski disk
Minojski nakit.
Vaze iz Festosa i Knososa.
Bronzani bodež iz Malije.
Minojski labris.
Zmijske boginje ili sveštenica koja obavlja ritual (MM III).

Muzej je počeo sa radom 1883. godine kao jednostavna kolekcija antičkih predmeta. Odabrana zgrada izgrađena je od 1904. do 1912. godine pod pokroviteljstvom dva kritska arheologa, Josifa Hacidakisa i Stefanosa Ksantudidisa. Nakon tri razorna zemljotresa 1926, 1930. i 1935. god. muzej se skoro srušio. Tadašnji direktor muzeja u Iraklionu Spiridon Marinatos, uložio je velike napore da ubedi lokalnu i centralnu vladu i pronađe sredstva za novu zgradu. 1935. godine, Marinatos je uspeo da angažuje Patroklosa Karantinosa da izgradi čvrstu zgradu koja je izdržala bombardovanje tokom nemačke invazije 1941. god. i prirodne katastrofe. Iako je muzej oštećen za vreme Drugog svetskog rata, zbirka je sačuvana u potpunosti i ponovo je bila izložena 1952. Novo krilo izgrađeno je 1964. godine.

Arheološki muzej u Iraklionu spada u jedan od najvećih i najznačajnijih u Grčkoj, i jedan od najvažnijih muzeja u Evropi. U njemu su izloženi reprezentativni predmeti iz svih perioda kritske praistorije i istorije, koji pokrivaju hronološki period od oko 5,500 godina od neolita do rimskog doba. Najvažnija Minojska kolekcija sadrži jedinstvene predmete minojske umetnosti, od kojih su mnogi prava remek-dela. Muzej u Iraklionu se s pravom smatra najznačajnijim muzejom Minojske kulture u svetu.

Muzej se nalazi u centru grada. Zgrada je izgrađena između 1937. i 1940. godine od strane arhitetke Patroklosa Karantinosa na nekadašnjem mestu katoličkog manastira Sent Francis koji je uništen u zemljotresu 1856. godine. Muzejska antiseizmička zgrada je važan primer modernističke arhitekture i nagrađena je pohvalom Bauhaus-a. Karantinos primenjuje principe moderne arhitekture za specifične potrebe muzeja pružajući dobro osvetljenje od prozora iznad i duž vrha zidova i olakšavajući lakši protok velikih grupa ljudi. Takođe je i predvideo buduće širenje muzeja. Boje i građevinski materijali, kao što je veštački polihromirani mermer, podsećaju na oslikane minojske mermerne zidove. Dvospratna zgrada ima velike izložbene prostore, laboratorije, salu za čišćenje artefakata, biblioteku, kancelarije i posebno odeljenje, “naučna kolekcija“, u kojoj se čuvaju i istražuju brojni nalazi. Muzejska prodavnica, koju vodi Fond za arheološka primanja, prodaje muzejske kopije, knjige, razglednice i slajdove. Takođe u muzeju postoji i kafić.

Veći deo muzeja je bio zatvoren zbog renoviranja od 2006. do otvaranja maja 2013.[2]

Arheološki muzej u Iraklionu je pod kontrolom Specijalne regionalne službe Ministarstva kulture a njegova svrha je sticanje, čuvanje, snimanje, proučavanje, objavljivanje, prikazivanje i promocija kritskih artefakata iz praistorije do kasnih rimskih perioda. Muzej organizuje privremene izložbe u Grčkoj i inostranstvu, sarađuje sa naučnim i školskim institucijama, i organizuje razne kulturne događaje.

Kolekcije[uredi | uredi izvor]

Soba I[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete iz perioda od 6000. p. n. e. do ranominojske civilizacije, uključujući:

  • Neolitsku boginju plodnosti
  • posuđe iz Vasilike
  • kamene posude sa ostrva Mohlos
  • minijaturne glinene sklupture

Soba II[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete iz perioda od 2000. p. n. e. do 1700. p. n. e. pronađenih na Knososu, Maliji i nekoliko svetilišta, uključujući:

  • keramičko posuđe iz Kamaresa
  • glazirane pločice minojskih kuća ("Gradski mozaik")
  • figure vrhovnog božanstva

Soba III[uredi | uredi izvor]

Soba IV[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e., uključujući:

Soba V[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1450. p. n. e. do 1400. p. n. e., uključujući:

Soba VI[uredi | uredi izvor]

Sadrži otkrića iz grobova u Knososu, Festosu i Arhanesu, uključujući:

  • glinene figure
  • zlatni nakit
  • konjsko sahranjivanje u grobnici – tolosu iz Arhanesa

Soba VII[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1300. p. n. e. iz manjih vila i svetih pećina, uključujući:

Soba VIII – Zakros[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e. u palati Zakros, uključujući:

  • riton od kamenog kristala
  • riton bivolja glava
  • keramika sa cvetnim i morskim motivima

Soba IX[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e. u istočnom Kritu, uključujući:

  • terakotske figurice iz Pisokefalskog vrta
  • Minojski pečati

Soba X – Mikena[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1400. p. n. e. do 1100. p. n. e., uključujući:

  • glinene figure
  • glinene sklupture plesača sa sviračima lira

Soba XI – Dorci[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 1100. p. n. e. do 900. p. n. e. iz vremena Dorskih Grka, uključujući:

  • oružje i alat, uglavnom od gvožđa
  • glinene figure boginje plodnosti
  • zavetne ponude

Soba XII[uredi | uredi izvor]

Sadrži predmete pronađene u periodu od 650. p. n. e., uključujući:

  • keramiku dekorisanu sa grifinima
  • artefakti i figure iz Kato Simi

Soba XIII[uredi | uredi izvor]

Minojski kovčezi (glineni sanduci) su izloženi ovde.

Soba XIV – Dvorana sa freskama[uredi | uredi izvor]

Soba XV i Soba XVI[uredi | uredi izvor]

  • Još fresaka, uključujući i famoznu "La Parizijen"

Soba XX[uredi | uredi izvor]

Skulpture iz klasičnog grčkog i grčko-rimskog perioda

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Heraklion Archaeological Museum”. Grčko ministarstvo kulture. Arhivirano iz originala 09. 12. 2012. g. Pristupljeno 18. 10. 2012. 
  2. ^ „Archaeological Museum | Archeological Museum | the city | Municipality of Heraklion[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 30. 03. 2018. g. Pristupljeno 07. 04. 2018.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)