Arheološki muzej u Iraklionu
Arheološki muzej u Iraklionu | |
---|---|
Lokacija | Iraklion Grčka |
Vrsta | muzej |
Veb-sajt | http://heraklionmuseum.gr |
Arheološki muzej u Iraklionu je muzej u Iraklionu na Kritu. Jedan je od najvećih muzeja u Grčkoj[1] i najbolji na svetu u oblasti Minojske kulture, jer sadrži najveću i najpotpuniju zbirku artefakata Minojske civilizacije sa Krita.
Pregled[uredi | uredi izvor]
Muzej je počeo sa radom 1883. godine kao jednostavna kolekcija antičkih predmeta. Odabrana zgrada izgrađena je od 1904. do 1912. godine pod pokroviteljstvom dva kritska arheologa, Josifa Hacidakisa i Stefanosa Ksantudidisa. Nakon tri razorna zemljotresa 1926, 1930. i 1935. god. muzej se skoro srušio. Tadašnji direktor muzeja u Iraklionu Spiridon Marinatos, uložio je velike napore da ubedi lokalnu i centralnu vladu i pronađe sredstva za novu zgradu. 1935. godine, Marinatos je uspeo da angažuje Patroklosa Karantinosa da izgradi čvrstu zgradu koja je izdržala bombardovanje tokom nemačke invazije 1941. god. i prirodne katastrofe. Iako je muzej oštećen za vreme Drugog svetskog rata, zbirka je sačuvana u potpunosti i ponovo je bila izložena 1952. Novo krilo izgrađeno je 1964. godine.
Arheološki muzej u Iraklionu spada u jedan od najvećih i najznačajnijih u Grčkoj, i jedan od najvažnijih muzeja u Evropi. U njemu su izloženi reprezentativni predmeti iz svih perioda kritske praistorije i istorije, koji pokrivaju hronološki period od oko 5,500 godina od neolita do rimskog doba. Najvažnija Minojska kolekcija sadrži jedinstvene predmete minojske umetnosti, od kojih su mnogi prava remek-dela. Muzej u Iraklionu se s pravom smatra najznačajnijim muzejom Minojske kulture u svetu.
Muzej se nalazi u centru grada. Zgrada je izgrađena između 1937. i 1940. godine od strane arhitetke Patroklosa Karantinosa na nekadašnjem mestu katoličkog manastira Sent Francis koji je uništen u zemljotresu 1856. godine. Muzejska antiseizmička zgrada je važan primer modernističke arhitekture i nagrađena je pohvalom Bauhaus-a. Karantinos primenjuje principe moderne arhitekture za specifične potrebe muzeja pružajući dobro osvetljenje od prozora iznad i duž vrha zidova i olakšavajući lakši protok velikih grupa ljudi. Takođe je i predvideo buduće širenje muzeja. Boje i građevinski materijali, kao što je veštački polihromirani mermer, podsećaju na oslikane minojske mermerne zidove. Dvospratna zgrada ima velike izložbene prostore, laboratorije, salu za čišćenje artefakata, biblioteku, kancelarije i posebno odeljenje, “naučna kolekcija“, u kojoj se čuvaju i istražuju brojni nalazi. Muzejska prodavnica, koju vodi Fond za arheološka primanja, prodaje muzejske kopije, knjige, razglednice i slajdove. Takođe u muzeju postoji i kafić.
Veći deo muzeja je bio zatvoren zbog renoviranja od 2006. do otvaranja maja 2013.[2]
Arheološki muzej u Iraklionu je pod kontrolom Specijalne regionalne službe Ministarstva kulture a njegova svrha je sticanje, čuvanje, snimanje, proučavanje, objavljivanje, prikazivanje i promocija kritskih artefakata iz praistorije do kasnih rimskih perioda. Muzej organizuje privremene izložbe u Grčkoj i inostranstvu, sarađuje sa naučnim i školskim institucijama, i organizuje razne kulturne događaje.
Kolekcije[uredi | uredi izvor]
Soba I[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete iz perioda od 6000. p. n. e. do ranominojske civilizacije, uključujući:
- Neolitsku boginju plodnosti
- posuđe iz Vasilike
- kamene posude sa ostrva Mohlos
- minijaturne glinene sklupture
Soba II[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete iz perioda od 2000. p. n. e. do 1700. p. n. e. pronađenih na Knososu, Maliji i nekoliko svetilišta, uključujući:
- keramičko posuđe iz Kamaresa
- glazirane pločice minojskih kuća ("Gradski mozaik")
- figure vrhovnog božanstva
Soba III[uredi | uredi izvor]
- Festski disk
- keramičko posuđe iz Kamaresa
Soba IV[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e., uključujući:
- riton bivolja glava iz Knososa
- figure Zmijske boginje
- alata i oružja, uglavnom bronzanih
- šolje sa Linear A natpisima
Soba V[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1450. p. n. e. do 1400. p. n. e., uključujući:
- drevne egipatske objekte trgovine
- glineni model kuće
- primeri Linear A i Linear B skripte
Soba VI[uredi | uredi izvor]
Sadrži otkrića iz grobova u Knososu, Festosu i Arhanesu, uključujući:
Soba VII[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1300. p. n. e. iz manjih vila i svetih pećina, uključujući:
- bronzane dvostrane sekire
- "Vaza žetalaca"
- vaze od steatita iz Agia Trijade
- zlatni nakit iz Malije
Soba VIII – Zakros[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e. u palati Zakros, uključujući:
- riton od kamenog kristala
- riton bivolja glava
- keramika sa cvetnim i morskim motivima
Soba IX[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1700. p. n. e. do 1450. p. n. e. u istočnom Kritu, uključujući:
- terakotske figurice iz Pisokefalskog vrta
- Minojski pečati
Soba X – Mikena[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1400. p. n. e. do 1100. p. n. e., uključujući:
- glinene figure
- glinene sklupture plesača sa sviračima lira
Soba XI – Dorci[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 1100. p. n. e. do 900. p. n. e. iz vremena Dorskih Grka, uključujući:
- oružje i alat, uglavnom od gvožđa
- glinene figure boginje plodnosti
- zavetne ponude
Soba XII[uredi | uredi izvor]
Sadrži predmete pronađene u periodu od 650. p. n. e., uključujući:
- keramiku dekorisanu sa grifinima
- artefakti i figure iz Kato Simi
Soba XIII[uredi | uredi izvor]
Minojski kovčezi (glineni sanduci) su izloženi ovde.
Soba XIV – Dvorana sa freskama[uredi | uredi izvor]
- Freske sa Knososa i Agija Trijada
- sarkogaf iz Agia Trijade
Soba XV i Soba XVI[uredi | uredi izvor]
- Još fresaka, uključujući i famoznu "La Parizijen"
Soba XX[uredi | uredi izvor]
Skulpture iz klasičnog grčkog i grčko-rimskog perioda
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Minojski riton u obliku bika
-
Minojski nakit
-
Fragmenti freske (Knosos, 1600-1450. p. n. e.)
-
Freska preskakač bikova (1600—1450. p. n. e.) iz palate u Knososu
-
Kaciga od veprovih zuba
-
Vaza žetalaca
-
Statua Persofone
-
Lutajući filozof
-
Bronzana portret statua mladića
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Heraklion Archaeological Museum”. Grčko ministarstvo kulture. Arhivirano iz originala 09. 12. 2012. g. Pristupljeno 18. 10. 2012.
- ^ „Archaeological Museum | Archeological Museum | the city | Municipality of Heraklion[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 30. 03. 2018. g. Pristupljeno 07. 04. 2018. Sukob URL—vikiveza (pomoć)