Pređi na sadržaj

Cornus sanguinea

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dren
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Podrod:
Cornus
Vrsta:
C. sanguinea
Binomno ime
Cornus sanguinea

Cornus sanguinea, u narodu poznat kao svib ili pasdren, je vrsta žbuna, rasprostranjena od južne Skandinavije, atlantske i srednje Evrope do Balkanskog poluostrva.

Opis[uredi | uredi izvor]

Pasdren je srednji do veliki listopadni grm, raste od 2 do 6 m. Grane su uspravne, sa tamnim grančicama. Pupoljci goli, bez zaštitnih ljuspi. Listovi su široko eliptični do jajasti, sa celim lisnim obodom. Cvasti su štitaste, guste, a cvetovi su beličaste boje i smešteni su u vršnim delovima cvasti. Cveta u aprilu. Plod je okrugla crna koštunica, sazreva u avgustu ili septembru.[1]

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Ima veliku ekološku amplitudu - od vlažnih aluvijalnih šuma do kserotermnih hrastovih. Raste na obodu šuma, u sunčanim predelima i ravnicama sa drugim vrstama grmlja. Razmnožava se semenom i stolonima, a u Srbiji je široko rasprostranjena.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 15. 12. 2017. g. Pristupljeno 14. 12. 2017.