Tlocrt

Forma Urbis Romae, tlocrt grada Rima urezan u kamenu u mjerilu 1:240, izvorno se nalazio u Vespazijanovom Hramu Mira. Izrađen je početkom 3. vijeka.

Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).

U širem značenju riječi, pojam tlocrt se odnosi ne samo na zasebne objekte, već i na prikaz kota prizemnih etaža većih arhitektonskih sklopova, od pojedinih sektora do prikaza čitavog naselja.

Projektovanje složenijih zgrada i arhitektonskih sklopova od samoga je početka zahtijevalo detaljnu prethodnu skicu, pa su graditelji uz presjeke i skice arhitektonskih i dekorativnih detalja, vjerojatno još od 4. milenijuma p.n.e. izrađivali i tlocrte. Tlocrt je, naime, najvažniji od svih nacrta.

U baroku su značajniji graditelji posjedovali kolekcije tlocrta svojih i tuđih građevina.

U 19. stoljeću standardizovana su mjerila tlocrta za izvedbu zgrada:

- situacioni tlocrt - 1:500

- detaljni tlocrt - 1:200

- urudžbeni tlocrt - 1:100

- izvedbeni tlocrt - 1:50

Od tada je ustaljeno i označavanje detalja kao što su različite boje za pojedine vrste građevnog materijala, znakovi za pojedine vrste instalacija i dr.

Tlocrt nastao prilikom snimanja već postojećih objekata naziva se naknadni.

Literatura

• Müller/Vogel 1999 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 1, preveo Milan Pelc, Zagreb, 1999., str. 17
• Pescarin 2003 – Sofia Pescarin: Rome, Vercelli, 2003, str. 49
• Šenoa 1964 – Zdenko Šenoa: Tlocrt, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 431