Бела врба
Bela vrba | |
---|---|
Listovi bele vrbe su beli na naličju | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | S. alba
|
Binomno ime | |
Salix alba | |
Rasprostranjenost vrste |
Bela vrba[1] (Salix alba) je dvodomo listopadno drvo iz familije vrba (Salicaceae).
Opis[uredi | uredi izvor]
Listopadno drvo, visoko do 30 m sa širokom krošnjom. Kora je smeđesiva, izbrazdana. Vrhovi grana savijeni su prema dole. Listovi su lancetasti sa zašiljenim vrhom i usko klinasto suženi u kratku dršku. Lice liske je tamnozeleno i glatko, naličje je belo od sitnih poleglih dlaka. Dvodoma biljka. Muški i ženski cvetovi su u cvastima, resama. Muški cvetovi su sa po dva prašnika; pri osnovi sa dve nektarije. U ženskom cvetu su tučak, a kasnije plod skoro sedeći. Plod je čaura sa mnogo sitnog semena. Cveta od marta do juna meseca.
Stanište[uredi | uredi izvor]
Vrba raste u dolinama reka, na plavnim područjima, ritovima i sl.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Kora vrbe sadrži derivate salicilne kiseline. Kora mladih grana vrbe guli se u rano proleće i suši brzo, na suncu. Napitak pripremljen kratkotrajnim kuvanjem kore vrbe daje se više puta na dan kod prehlade, gripa, reumatičnih tegoba, glavobolje. Snižava povišenu telesnu temperaturu, dovodi do preznojavanja i umanjuje osećaj bola. Često se kombinuje sa cvetom lipe i zove. Spolja se kora vrbe upotrebljava kod upala i infekcija kože. Grane se upotrebljavaju za grube pletarske radove.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vrbolike lišćare”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 17. 09. 2018. g. Pristupljeno 17. 09. 2018.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jančić Radiša, Stojanović Danilo. Ekonomska botanika, korisne biljke i njihovi proizvodi. 1. izd. Beograd: Zavod za udžbenike, 2008. 396 str., ilustr. ISBN 978-86-17-15000-4.