Корисник:Bane10/песак

С Википедије, слободне енциклопедије



Biografija[уреди | уреди извор]

Tomas Rirdon

Tomas Rirdon (rođen 1969) je američki računarski neuronaučnik i izvršni direktor i suosnivač CTRL-labs. Ranije je bio kompjuterski programer i programer u Microsoftu. On je zaslužan za kreiranje projekta za izgradnju Microsoftovog veb pretraživača, Internet Explorer-a , koji je bio najkorišćeniji pretraživač na svetu tokom svog vrhunca ranih 2000-ih. Osnovao je CTRL-labs 2015. godine sa neuronaučnicima sa Univerziteta Kolumbija. Nakon nabavke CTRL laboratorija, on vodi grupu za neuronske interfejse u Facebook Reality Labs.

Rani život[уреди | уреди извор]

Rirdon je poreklom iz Nju Hempšira, irsko-katoličkog porekla. On je jedan od 18 braće i sestara, od kojih je osmoro usvojeno. Opisan kao „čudo od matematike i računara“, Rirdon je pohađao diplomske časove matematike i nauke na Tehnološkom institutu u Masačusetsu dok je bio u srednjoj školi. Preselio se u Severnu Karolinu sa 16 godina.[1]

Rana tehnološka karijera[уреди | уреди извор]

Dok je bio u Severnoj Karolini, Rirdon je sa 19 godina bio pomocnik u osnivanju startapa. Nakon akvizicije startapa, upoznao je Bil Gejtsa i pridružio se Microsoft-u na 10 godina kao programski menadžer na projektima Windows 95 i Windows 98 .[2]

U jednom trenutku, Rirdon je činio ceo Microsoftov razvojni tim za Internet Explorer. Služio je kao programski menadžer i arhitekta za Internet Explorer do verzije 4. Naročito je isporučio prvu implementaciju CSS-u Internet Explorer 3 i došao na ideju o povezivanju Internet Explorer-a sa operativnim sistemom Microsoft Windows. IE3 je bio prva inkarnacija Explorer-a koja se ozbiljno takmičila sa Netscape Navigatorom koji je do tog trenutka bio najpopularniji pretraživač.

Tokom Rirdonovog mandata, Internet Explorer je nadmašio Netscape Navigator kao najčešće korišćeni veb pretraživač u kasnim 1990-im i ranim 2000-im, u onome što je postalo poznato kao Ratovi Pregledača. Reardon je bio član osnivačkog odbora World Wide Web Consortium i radio je sa W3C i drugim agencijama za standarde kao Microsoftov predstavnik na uspostavljanju mnogih standarda i presedana koji još uvek upravljaju svetskom mrežom. Rirdon je bio jedan od najranijih zagovornika i uticajnih HTML4, CSS i XML-a dizajnirajući prve komercijalne implementacije ovih jezika.

Godine 1998, Microsoft se upleo u antitrust parnice, Sjedinjenih država protiv Microsoft Korporacije, kao rezultat rata pretraživača sa Netscape-om. Rirdon je izrazio razočaranje u Microsoft nakon iskušenja Netscape-a, na kraju odlučivši da ode i pokrene startup za bežično umrežavanje pod nazivom Avogadro.Reardon se kasnije pridružio OpenWave, kompaniji za softver za mobilne uređaje, gde je služio kao generalni direktor, a potom i potpredsednik, da bi konačno bio imenovan za glavnog tehničkog direktora na mestu na kojem je bio do 2004. godine. U OpenWave-u je radio na razvoju prvog mobilnog veb pretraživača. Godine 2003. MIT Technology Review je nazvao Reardona, tada 34, jednog od svojih 35 najboljih inovatora mlađih od 35 godina], godišnje objavljenu listu na kojoj se inovatori odaju za „dostignuća koja su spremna da imaju dramatičan uticaj na svet kakav poznajemo“.[3] [4] [5]

Više obrazovanje[уреди | уреди извор]

Godine 2004, Rirdon se vratio na koledž, studirajući Klasične nauke na Školi opštih studija Univerziteta Kolumbija. On pripisuje zasluge razgovoru sa fizičarom Friman Dajsonom što ga je inspirisao da proširi svoj pogled na svet.

Godine 2008. Rirdon je nagradjen sa velikim uspehom i Phi Beta Kappa nagradom na Univerzitetu Kolumbija sa diplomom B.A. u književnosti i klasičnim jezicima. Do 2010. takođe je stekao zvanje M.S. doktorirao neurobiologiju na Univerzitetu Djuk.

Godine 2012. Rirdon je dao uvodnu adresu na svom alma mater Kolumbijskom univerzitetu. Rirdon je počeo obraćanje citirajući „moj omiljeni rimski filozof“ Seneku na latinskom: „Ono što je najvažnije jeste da li neko produžava život ili samo odlaže smrt“. On je kontekstualizovao revizionističku istoriju sa iskušenjem narativne zablude: „Postoji veliki pritisak na događajima poput ovih da se događaji u nečijem životu povežu glatkom linijom. Ali bogati životi, koji se žive dobro, zapravo su prilično nelinearni.“ Ponovo je ispričao iskustvo sa Frimanom Dajsonom, ohrabrujući ga da dalje istražuje svoje srednjoškolsko interesovanje za latinski: „O, da, morate – pročitajte Tacit“Rirdon je završio doktorat. Neurologije i ponašanja na Univerzitetu Kolumbija 2016. godine. Trenutno je u upravnom odboru Transportation Alternatives i u odboru posetilaca Škole za opšte studije i Zuckerman instituta.[6] [7] [8] [9]

CTRL labs[уреди | уреди извор]

Vodeći uređaj CTRL-labs je TechCrunch nazvao „API za mozak“, a CNBC „narukvica koja omogućava ljudima da kontrolišu mašine svojim umom“. U februaru 2019. godine, CTRL-labs je najavila prikupljanje 28 miliona dolara u rundi finansiranja serije B od Google Ventures, Amazonovog Alexa fonda, Lux Capital, Spark Capital, Matrix Partners, Breyer Capital i Fuel Capital. VentureBeat sadrži seriju demonstracija za tehnologiju CTRL-Labs.U novembru 2019. godine, CTRL-labs je kupio Facebook u dogovoru koji je navodno između 500 miliona i milijardu dolara. Tim je integrisan u Facebook-ovu istraživačku grupu AR/VR. [10] [11]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ O'Sullivan, Anna (23. 06. 2019). „Columbia GS”. Приступљено 15. 03. 2024. 
  2. ^ „Thomas Reardon”. 25. avgust 2017. Приступљено 15. 03. 2024. 
  3. ^ „Thomas Reardon conference”. 13. 05. 2012. Приступљено 18. 03. 2024. 
  4. ^ Heather, Mack. „WSJ”. Приступљено 20. 03. 2024. 
  5. ^ Mocarski, Michelle (20. 04. 2012). „Columbia Spectator”. Приступљено 01. 04. 2024. 
  6. ^ „MIT technology review”. Приступљено 25. 03. 2024. 
  7. ^ Morris, Anne (18. 02. 2003). „Total Telecom”. Приступљено 01. 04. 2024. 
  8. ^ „Venture Beat”. 22. 02. 2019. 
  9. ^ „VentureBeat”. 
  10. ^ „NYtimes”. 
  11. ^ Rodriguez, Salvador (23. 09. 2023). „CNBC”.