Корисник:Mbappe7/песак

С Википедије, слободне енциклопедије
Овај чланак је део пројекта Вики-школарац у ОШ "Јован Стерија Поповић" у Београду.
Датум уноса: мај - јун 2019.
Википедијанци: Ова група ученика ће писати чланке на подстраницама, где ће остати до краја периода уноса и оцењивања.
Позовамо вас да помогнете ученицима и дате им смернице током израде.


Lopari

Na onim delovima obale gde su lučki bedemi, stene ili valobrani mogu se primetiti Lopari. Školjke „ koje su se nahvatale po kamenju ili stenju, nisu ništa drugo do milioni primeraka lopara, malih račića iz reda „CIRIPEDIA „. Oni su zaštićeni čvrstim krečnjačkim ljušturama, te umnogome liče na sitne školjke. Čim se izlegu, Lopari plivaju slobodno unaokolo. Ali kada odrastu, prestanu da se kreću. Ukopaju se, priljube uz nekakvu površinu koja im se čini pogodna i sasvim izgube moć kretanja.

 Navika Lopara da se čvrsto priljube uz neku površinu (a to čine milioni jedinki u isto vreme) predstavlja golemu neprijatnost za čoveka. Da navedemo samo primer da brodu opadne brzina skoro na polovinu samo zato što se po njegovoj glatkoj spoljašnjoj površini trupa nalepilo hiljade i hiljade Lopara! Čak i danas, u vreme ogromnih okeanskih brodova, Lopari koštaju pomorske kompanije najmanje stotinu miliona dolara godišnje, koje zbog gubitka vremena, koje zbog oštećenja brodova i delova njihovih mašina.

 Postoji mnogo različitih vrsta Lopara, u koje spadaju i oni koji se radije doživotno prilepe za stene i kamenje nego za drvo i gvoždje. Kao što smo rekli oni veoma podsećaju na najmanje vrste rakova i račića kada se izlegu i kada su u stanju da se kreću unaokolo. Ali kada se jednom priljube i učvrste za neku površinu, onda tu ostaju celog svog života!

Čim se priljubi, Lopar odmah počinje da stvara oko sebe zaštitni oklop ili školjku, koja potpuno prekriva njegovo telašce. Od tada ova životinja pokreće jedino svoje pipke ili „antene". Ima ukupno šest pari tih sićušnih pipaka koje pokreće unaokolo, kako bi njima dohvatila najprimitivnije vodene organizme kojima se hrani.[1]

Referenca  [уреди | уреди извор]

  1. ^ Enciklopedija 1000 zašto 1000 zato strana br.12 Izdavač  „ Vuk Karadžić „ 1983 god