Ligand — разлика између измена
м ispravke; козметичке измене |
м literatura |
||
Ред 26: | Ред 26: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{reflist|2}} |
{{reflist|2}} |
||
== Литература == |
|||
{{DEFAULTSORT:Лиганд}} |
{{DEFAULTSORT:Лиганд}} |
Верзија на датум 24. октобар 2013. у 10:21
U koordinacionoj hemiji, ligand je jon ili molekul koji se vezuje za centralni atom metala i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više elektronskih parova liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od kovalentne do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati Luisovim bazama, mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.[1][2]
Metali i metaloidi su vezani za ligande u virtualno svim okolnostima. Gasoviti "goli" metalni joni se mogu formirati samo u visokom vakuumu. Ligandi u kompleksu diktiraju reaktivnost centralnog atoma. Oni u znatnoj meri uslovljavaju brzinu supstitucije liganda, reaktivnost i redoks. Izbor liganda je kritična odluka u mnogim oblastima hemije, kao što su bioneorganska i medicinska hemija, homogena kataliza, i hemija životne sredine.
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava konusnim uglom.
Reference
- ^ Cotton, Frank Albert (1999). Advanced Inorganic Chemistry. стр. 1355. ISBN 0471199575, 9780471199571 Проверите вредност параметра
|isbn=
: invalid character (помоћ). Непознати параметар|coauthors=
игнорисан [|author=
се препоручује] (помоћ) - ^ Miessler, Gary L. (1999). Inorganic Chemistry. стр. 642. ISBN 0138418918, 9780138418915 Проверите вредност параметра
|isbn=
: invalid character (помоћ). Непознати параметар|coauthors=
игнорисан [|author=
се препоручује] (помоћ)