Разговор:Камата

Први поднаслов

Kamata

Teme za razgovor:

PRVA TEMA: Kritički osvrt na tekst članka:

1. Mora se praviti razlika između kamate i kamatne stope. Kamata je cena zajma. Kamatna stopa je cena novčanog kapitala. Kamata, kao cena zajma, može biti ugovorena bez primene kamatne stope.

2. Inflacija ne može uticati na visinu kamatne stope, jer kamatna stopa ne može biti veća od profitne stope, a na profitnu stopu inflacija ne može uticati. Radi toga nema nikakvog smisla govoriti o realnoj i nominalnoj kamatnoj stopi. Tako na pr. ako nekom licu treba zajam od 1000 dolara da bi ga uložio u neki posao iz kojeg pri određenom nivou robnih cena ostvaruje godišnji profit od 200 dolara, onda će tom istom licu u uslovima inflacije trebati više novca da bi održao taj posao. Ako cene porastu za 100%, onda će mu za isti posao trebati 2000 dolara da bi ostvario profit od 400 dolara. Međutim u oba slučaja će profitna stopa ostatati ista, i iznositi 20%. Da bi se zaštitili povjerioci u uslovima inflacije moguće je stopom inflacije revalorizirati iznose anuiteta, a ne kamatnu stopu.

3. Kamatna stopa ne zavisi od prinosa na drugim tržištima, niti prinosi na drugim tržištima zavise od kamatne stope. Kamatna stopa zavisi od primarne kamatne stope koju određuje centralna banka. Pad ili rast primarne kamatne stope ubrzava odnosno usporava nivo platežno sposobne tražnje na tržištu roba.

DRUGA TEMA: Objašnjenja pojma "kamata":

Pojam "kamata" nije jednoznačno definisan. On može označavati cenu zajma ili cenu novčanog kapitala. Cena zajma jednaka je razlici između pozajmljene sume novca i sume novca koju dužnik treba vratiti da bi zajam otplatio u celosti. Dužnik mora vratiti više nego što je pozajmio. Tako na pr. ako dužnik treba vratiti 1200 dolara za zajam od 1000 dolara, t.j. ako treba vratiti 200 dolara više od sume koju je pozajmio, onda tih 200 dolara predstavlja cenu tog zajma.

Cena kapitala se razlikuje od cene zajma. Cena kapitala izražava se kamatnom stopom izraženom u odnosu na određeni vremenski interval, na pr. mjesec ili godina dana. Tako na pr. pri godišnjoj kamatnoj stopi od 10% dužnik mora krajem svake godine platiti povjeriocu 10% od preostalog (neotplaćenog) dela duga, uz predpostavku da se dug otplaćuje godišnjim ratama. Ukoliko se otplaćuje mesečnim ratama, godišnja kamatna stopa će biti preračunata na mesečnu kamatnu stopu. Cena zajma od 1000 dolara pri kamatnoj stopi od 10%, koji se otplaćuje u 10 godišnjih rata, iznosi 627 dolara ili 6.27%. Vidimo da cena zajma nije jednaka ceni kapitala.

Kamate koju poslovne banke plaćaju na novčane depozite njihovih klijenata imaju svoj izvor u kamatama koje poslovne banke potražuju od njihovih dužnika. Obzirom da je cena zajma niža od cene kapitala, sledi zaključak da naplaćene sume na ime otplate zajmova banke moraju ponovno pozajmljivati kako bi održali ravnotežu između svojih potraživanja i dugovanja po kamatama. Radi toga pad tražnje za zajmovima neumitno rezultira padom kamatne stope na depozite.

Ravnotežna cena zajma zavisi od nivoa tekuće ponude i tražnje na tržištu zajmova. To tržište se obično naziva tržištem kapitala, ali ovde koristim drugačiji naziv koji po mom mišljenju više odgovara stvarnom stanju. Cena će biti veća ukoliko je veća kamatna stopa a duži rok otplate. Ukoliko je ponuda manja od tražnje, realno je očekivati rast ravnotežne cene zajma. Ukoliko je ponuda veća od tražnje, realno je očekivati pad ravnotežne cene zajma. Ukoliko ponuda zajmova ima tendenciju rasta, a takav trend postoji u privredi pod uticajem rentijerske štednje, u tom slučaju cena zajma ima tendenciju pada. Da bi se sprečio pad cene zajma ispod određenog nivoa, mora se pojaviti država kao dužnik na tržištu zajmova (neravnotežni državni budžet). Bez takve državne intervencije ne bi bilo moguće obezbediti funkcionisanje tržišne privrede u kojoj novac ima tretman kapitala. Takva državna intervencija ne bi bila neophodna u tržišnoj privredi u kojoj novac nema tretman kapitala, ali ta tema ne pripada temi o kamati i kamatnim stopama. Mirko Katic 14:19, 19. март 2007. (CET)