Domaslava (kraljica)

С Википедије, слободне енциклопедије

Domaslava je bila kraljica u prvoj polovini 10. vijeka.

Kameni ulomak[уреди | уреди извор]

Jedini poznati izvor njenog postojanja je na fragmentima dedikacijskog natpisa oltarske pregrade u crkvi Svetog Vida na Klisu.

Latinski tekst natpisa glasi [1]:

  • ...orum filiu... mea Domaslava regina...[2]

Prijevod:

  • sin ... sa svojom kraljicom Domaslavom”.

Hrvatski mediji su proširili priču da se radi o hrvatskoj kraljici iako se u tekstu ne spominje hrvatsko ime no završetak riječi orum, što može biti sclavorum, serblorum ili croatorum. Miloš Milojević je spomenuo postojanje jedne srpske kraljice na tim prostorima iz prve polovine 10. vijeka. [3] Ona je po njemu bila žena kralja Pavlimira [4] kojeg Danijele Farlati naziva Paulimirus Rex Serblorum. [5] Pavlimir je po Farlatiju bio kralj dalmatinske Srbije. [6][7]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Domaslava. 
  2. ^ Budak, Neven. O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu, Historijski zbornik, god. LXIV (2011), br. 2, pp. 317–320., pp. 320.
  3. ^ Историчар из Хрватске-СРБИ НИСУ ИЗГУБИЛИ КОСОВСКИ БОЈ!. Архивирано из оригинала 28. 10. 2018. г. Приступљено 04. 06. 2018. 
  4. ^ Милојевић, Милош. ОдломциИСТОРИЈЕ СРБА, pp. 207 (PDF). 
  5. ^ Фарлати, Данијеле (1800). Illyrici sacri, Ecclesia Ragusina cum suffraganeis, et ecclesia Rhiziniensis et Catharensis, свезак VI pp. 534). Млеци. 
  6. ^ Фарлати, Данијеле (1817). Illyrici sacri, свезак VII pp. 5., десни стубац доље (напомена: не римско V него арапски број 5. бр.стр.). Млеци. 
  7. ^ Никчевић, Војислав (2014). Монумента Монтенегрина, pp. 699., 700. Подгорица: Матица црногорска. 

Literatura[уреди | уреди извор]