Ivan Lerik

С Википедије, слободне енциклопедије
Ivan Lerik
Ivan Lerik
Datum rođenja9. februar 1914.
Mesto rođenjaZagreb
 Austrougarska
Datum smrti25. jul 1998.
Mesto smrtiZrenjanin
 SR Jugoslavija
ObrazovanjeGimnazija, Filozofski fakultet u Zagrebu
ZanimanjeDirektor gimnazije, profesor francuskog i latinskog jezika, književnik, teoretičar umetnosti, estetičar, književni i pozorišni kritičar
Značajni radoviEstetika (Ulaznica, Zrenjanin, 1972), Simbolizam u književnosti (Rad Beograd, 1957), O modernističkoj umetnosti, Nar.univerzitet, Zrenjanin, 1955)
SupružnikMargita Prašak (1910 –1971)
DecaOlga Lerik-Milovanović (1945)
Roditeljiotac Petar Lörik (1882 – 1914), majka Katarina Vraničić ( 1894 -1937),

Ivan Lerik (Zagreb, 9. februar 1914 – Zrenjanin, 25. jul 1998) je bio profesor, pedagog i jugoslovenski pisac. Bavio se filozofijom estetike, pitanjima umetnosti i književnom i pozorišnom kritikom. Bio je obrazovan intelektualac, pedagog, esejista i estetičar, human i etičan čovek. Glavno delo mu je Estetika (1972, Ulaznica, Zrenjanin 1972), koje predstavlja filozofski prilaz umetnosti i autorovo nastojanje njenog definisanja.

Biografija[уреди | уреди извор]

Roditelji su otac Petar, železnički ložač i majka Katarina, rođena Vraničić, domaćica. Odrastao je u vrlo skromnim ekonomskim uslovima i svoje više školovanje je omogućio davanjem privatnih časova iz francuskog jezika. Osnovnu školu (1920-1924), gimnaziju (1924-1932) i Filozofski fakultet Univerziteta Kraljevine Jugoslavije (1933-1937) je završio u Zagrebu sa diplomom profesora francuskog jezika i književnosti, latinskog jezika i književnosti i jugoslovenske književnosti. U Zrenjanin dolazi posle ženidbe sa Margitom Prašak, čija je porodica ovde imala korene. U Zrenjaninu ostaje do svoje smrti i tu je sahranjen.

Pedagoško-obrazovna delatnost[уреди | уреди извор]

Profesor Gimnazije u Novom Sadu (1942-1944). Posle II svetskog rata direktor učiteljskog kursa u Vrbasu (1944-1945), prosvetni inspektor u Subotici (1945-1946), i Zrenjaninu (1946), direktor gimnazije u Rumi (1946-1947), prosvetni inspektor ministarstva prosvete FNRJ u Beogradu (1947-1950), profesor (1950-1954) i do penzionisanja direktor II Gimnazije u Zrenjaninu (1954-1977).

Ivan Lerik je bio cenjen i voljen profesor. Bio je odan školi i svojim đacima Sa velikim entuzijazmom je prišao obrazovanju novih generacija i za svoj kulturno-prosvetni rad je dobio niz diploma i pohvala. Gimnazija u Zrenjaninu, koju je vodio, kao prethodnica reformi, bila proglašena eksperimentalnom. 

Napisao je niz publikacija iz oblasti pedagogije i kulture objavljenih Između 1947 – 1973. Izdvajaju se:

  • Politehnizacija i seminarska nastava (Prosvjetni list, Sarajevo, 1956)
  • Intenzitet u nastavi”; O ocenjivanju učenika; O vaspitanju omladine;
  • Nastavni programi i radna nedelja O integraciji nastavnog programa ( Pedagoška stvarnost, Novi Sad)
  • Profesionalizovan duh u nastavi ; Jedan vid seminarske nastave;1956-1971)
  • Studiranje sredine (Nastava i vaspitanje, Beograd, 1957)
  • Proizvodni rad učenika (Tehničko vaspitanje, Beograd, 1962)

Poliptih učenika gimnazije i kolega u čast profesora Ivana Lerika, 2017.[уреди | уреди извор]

Slika postavljena u Zrenjaninskoj Gimnaziji

Literarna delatnost[уреди | уреди извор]

Pored svog stručnog pedagoškog rada Ivan Lerik je bio estetičar i značajan teoretičar I kritičar umetnosti.

Njegovi najznajčajniji radovi iz književnosti i teorije umetnosti su:

  • Studija o Marsel Prustu (Novosti, Zagreb, oktobar, 1940)
  • Studija o Žil Romenu (Novosti , Zagreb, novembar 1940)
  • Brošura O Modernističkoj umetnosti (Narodni Univerzitet, Zrenjanin, 1955)
  • Brošura Simbolizam u književnosti, (Rad, Beograd, 1957)
  • O istini I umetnosti (Savremenik, Beograd, 1957)
  • Estetika (Ulaznica, 1972).

Estetika[уреди | уреди извор]

Estetika je životno delo profesora Ivana Lerika iz oblasti teorije umetnosti. Delo predstavlja filozofsko gledanje na umetnost sa vrlo struktuiranim pogledom na šta su po autorovom shvatanju njeni primarni kvalifikativi koji nju čine i bez kojih ona ne postoji. Knjiga obuhvata pet delova sa grupisanim temama:

  1. Filozofska osnova estetike
  2. Primarni kvalifikativi umetnosti
  3. Životnost i istinitost, dva konstitutivna kvalifikativa u nerazdvojnom sklopu
  4. Zablude koje ometaju prilaz biću umetnosti. Pogrešna identifikacija i izjednačavanje lepog i umetnosti, veštine i umetnosti, ideje i umetnosti.
  5. Analiza veza i odnosa između društva i umetnosti. Sloboda stvaralaštva i sloboda kritike.

Priznanja i nagrade[уреди | уреди извор]

  • Počasno zvanje pedagoškog savetnika od 1960.
  • Nosilac je ordena za rad sa zlatnim vencem (1966)
  • Dobitnik je najviše republičke nagrade za prosvetne radnike „25 maj“ (1968).

Reference i spoljašnje veze[уреди | уреди извор]

Leksikon pisaca Jugoslavije, Tom III, K-LJ, str. 637-638

Dugometražni dokumentarni film: “Profesor Ivan Lerik – Život, Epoha, Estetika” (Zoran Slavić, scenarista i reditelj, Digital Style , 2017) PROFESSOR IVAN LERIK “LIFE.EPOCH.AESTHETICS” (https://www.academia.edu//116799562/PROFESSOR_IVAN_LERIK)

"I hrastove život obara" Zoran Slavić (Ulaznica, Zrenjanin, 157-158, 1998)