Klasifikacija voda

С Википедије, слободне енциклопедије
Voda u tri stanja: tečno, čvrste (led), i gas ( nevidljiva vodena para u vazduh u). Oblaci su akumulirane vodene kapljice, kondenzovane iz parom zasićenog vazduha.

Klasifikacija voda je postupak kojim se prema određenim propisanim kriterijumima a na osnovu stepena zagađenosti i namene, voda razvrstava u četiri klase.

Klasifikacija voda prikazana na ovoj stranici se ne uzima u obzir mineralna vode ni termalna voda, za koju se koristi druga vrsta klasifikacije.[1]

Klase voda[уреди | уреди извор]

Podela voda u klase i potklase.[1]
Klasa vode Karakteristike klase
Klasa I

U ovu klasu spadaju vode koje se u prirodnom stanju ili posle dezinfekcije može upotrebljavati ili iskorišćavati za snabdevanje naselja vodom za piće, u prehrambenoj industriji i za gajenje plemenitih vrsta riba (salmonida)

Klasa II

U ovu klasu spadaju vode koje su podesne za kupanje, rekreaciju i sportove na vodi, za gajenje manje plemenitih vrsta riba (ciprinida), kao i vode koje se uz normalne metode obrade (koagulacija, filtracija i dezinfekcija) mogu upotrebljavati za snabdevanje naselja vodom za piće i u prehrambenoj industriji.

Vode klase II, dele se na potklase
  • Potklasa IIa — koja obuhvata vode koje su uz normalne metode obrade (koagulacija, filtracija i dezinfekcija) mogu upotrebljavati za snabdevanje naselja vodom za piće, za kupanje i u prehrambenoj industriji.
  • Potklasa IIb — koja obuhvata vode koje se mogu iskorišćavati ili upotrebljavati za sportove na vodi, rekreaciju, za gajenje manje plemenitih vrsta riba (ciprinida) i za pojenje stoke.
Klasa III

U ovu klasu spadaju vode koje se mogu upotrebljavati ili iskorišćavati za navodnjavanje i u industriji, osim prehrambene industrije;

Klasa IV

U ovu klasu spadaju vode koje se mogu upotrebljavati ili iskorišćavati samo posle posebne obrade.

Pokazatelji klasa vode[уреди | уреди извор]

Podela voda u klase i potklase na osnovu pokazatelja i njihovih graničnih vrednosti.[1]
Pokazatelj Klasa I Klasa II Potklasa IIa Potklasa IIb Klasa III Klasa IV
Suspendovane materije pri suvom vremenu u mg/lit. najviše do: 10 30 30 40 80
Ukupni suvi ostatak pri suvom vremenu u mg/lit. za površinske vode i prirodna jezera, najviše do: 350 1.000 1.000 1.000 1.500
Ukupni suvi ostatak pri suvom vremenu u mg/lit. za podzemne vode, najviše do: 800 1.000 1.000 1.000 1.500
PH vrednost 6,8 6,8 6,8- 6,5 6,0
Rastvoreni kiseonik u mg/lit. najmanje (ne primenjuje se na podzemne vode i prirodna jezera) 8 6 6 5 4 0,5
Petodnevna biohemijska potrošnja kiseonika u mg/lit. najviše do 2 4 4 6 7
Stepen sposobnosti prema Libmanu (ne primenjuje se na podzemne vode i prirodna jezera) oligosaprobni betamezosaprobni betamezosaprobni beta-alfamezosaprobni alfamezosaprobni
Stepen biološke produktivnosti (primenjuje se samo za jezera) eutrofni eutrofni
Najverovatniji broj koliformnih klica u 100 ml. vode najviše do: 200 6.000 6.000 10.000
Vidljive otpadne materije bez bez bez bez bez bez
Primetna boja bez bez bez bez
Primetan miris bez bez bez bez

Napomena: pokazatelji i njihove granične vrednosti primenjuju se na vode:

  • kod vodotoka sa neregulisanim proticajem za srednji mesečni proticaj malih voda 95% obezbeđenosti;
  • kod vodotoka sa regulisanim proticajem za garantovanu malu vodu;
  • kod podzemnih voda za sve protoke;(podzemne vode)
  • kod jezera za nepovoljne slučajeve mešanje vode (za vreme postojanja leda i u kritičnim letnjim mesecima).[1]

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б в г Uredba o klasifikaciji voda ("Sl. glasnik SRS", br. 5/68)