Kultivar
Kultivari su grupe biljaka koje su odabrane veštačkom selekcijom iz grupe više varijabli, primenom različitih metoda, sa ciljem uspostavljanja poželjnih osobina koje su važne za uzgajivača i zadržavaju se nakon reprodukcije.[1] Prema definiciji Međunarodnodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka (ICNCP), ovi oblici moraju ispunjavati zahteve: prepoznatljivost (koja ima tendenciju porasta razlikovanja od ostalih), homogenosti (koji je prisutna u svim kultivarima biljke) i stabilnost (naslednost putem ponovljenog razmnožavanja).
Kada se naziv odnosi na takson, termin se ne primenjuje na jednu biljku, nego za sve one koje imaju jedinstvene zajedničke karakteristike koje definišu taj kultivar, a najčešće, pozivajući se na sklop biljaka sa odabranim poželjnim obiležjima. Uopštenije, kultivar podrazumeva najosnovniju klasifikacijsku kategoriju gajenih biljaka, prema Međunarodnоm kodeksu nomenklature gajenih biljaka. Većina kultivara su se pojavili u uzgoju, ali nekoliko ih je specijalno odabrano iz divljine.

Popularne ukrasne vrsta vrtnih biljkaka kao što su ruža, kamelija, narcis, rododendroni i azalea su kultivari koji se proizvode pažljivim uzgojem i selekcijom za boju i oblik cveta. Slično tome, poljoprivredni prehrambeni usevi su gotovo isključivo kultivari koji su odabrani prema svojstvima kao što su poboljšani prinos, aroma i otpornost na bolesti, a vrlo malo samoniklog bilja se danas koristi kao izvor hrane. Drveće se koristi u šumarstvu i posebnom selekcijom se uzgaja za bolji kvalitet i prinos stabala.
Kultivari koji čine najveći deo široke grupacije Liberty Hyde Bailey u kultigenu,[2] definisani su kao biljke čije poreklo ili selekcija su prvenstveno proizvod namerne ljudske aktivnosti.[3]
Termin kultivar uveo je Bajli, a generalno smatra se da je kovanica od kulti + varijetet, iako može biti izveden i iz kultigen + varijetet. Kultivar nije isto što i botanički varijetet[4] − taksonomski rang ispod podvrste, a postoje razlike i u pravilima za kreiranje i korištenje imena botaničkih varijeteta i kultivara. U novije vreme, imenovanje kultivara je komplikovano korištenjem zakonske terminologije u patentiranju i pravu imena selekcionara.[5]
Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih varijeteta (UPOV) nudi pravnu zaštitu biljnih kultivara osobama ili organizacijama koji u promet uvode nove kultivare. UPOV zahteva, kao što je već naglašeno, da kultivar mora biti različit (od drugih), uniforman i stabilan. Dakle, mora imati karakteristike koje se lako razlikuju od bilo kojeg drugog poznatog kultivara. Da bi bio uniforman i stabilan, kultivar mora da zadrži ove karakteristike kod ponovnljenog razmnožavanja.
Imenovanje kultivara je važan aspekt taksonomije kultiviranih biljaka, a ispravno imenovanje je propisana pravilima i preporukama Međunarodnog kodeksa nomenklature gajenih biljaka (poznatijeg kao kodeks kultiviranih biljaka). Kultivari dobijaju ime koje se sastoji od naučnog latinskog botaničkog naziva iza kojeg sledi epitet kultivara. Epitet je obično na narodnom jeziku. Na primer, puno ime kultivara krompira Kralj Edvard je Solanum tuberosum 'King Edward'. Deo imena „King Edward” je epitet kultivara, koji je, u skladu sa Pravilima kodeksa kultiviranih biljaka, omeđen jednostrukim navodnicima.[6]
Vidi još[уреди | уреди извор]
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ FAO (2008). de las Naciones Unidas para la Agricultura y la Alimentación Consulta de expertos sobre indicadores de nutrición para la biodiversidad 1. Composición de los alimentos Проверите вредност параметра
|url=
(помоћ). Roma. ISBN 978-92-5-305924-9. - ^ Bailey 1923, стр. 113
- ^ Spencer & Cross 2007, стр. 938.
- ^ Lawrence 1953, стр. 19–20.
- ^ See
- ^ Cultivated Plant Code Article 14.1 Brickell 2009, стр. 19
Literatura[уреди | уреди извор]
- FAO (2008). de las Naciones Unidas para la Agricultura y la Alimentación Consulta de expertos sobre indicadores de nutrición para la biodiversidad 1. Composición de los alimentos Проверите вредност параметра
|url=
(помоћ). Roma. ISBN 978-92-5-305924-9.
- Bailey, Liberty Hyde (1923). „Various cultigens, and transfers in nomenclature”. Gentes Herbarum. 1 (Part 3): 113—136.
- Brickell, Chris D. et al. (eds) (2009). „International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP or Cultivated Plant Code) incorporating the Rules and Recommendations for naming plants in cultivation. 8th ed., adopted by the International Union of Biological Sciences International Commission for the Nomenclature of Cultivated Plants” (PDF). Scripta Horticulturae. International Society of Horticultural Science. 10: 1—184. ISBN 978-90-6605-662-6.
- Lawrence, George H.M. (1953). „Cultivar, Distinguished from Variety”. Baileya. 1: 19—20.
- Lawrence, George H.M. (1955). „The Term and Category of Cultivar”. Baileya. 3: 177—181.
- Lawrence, George H.M. (1957). „The Designation of Cultivar-names”. Baileya. 5: 162—165.
- Lawrence, George H.M. (1960). „Notes on Cultivar Names”. Baileya. 8: 1—4.
- Morton, Alan G. (1981). History of Botanical Science: An Account of the Development of Botany from Ancient Times to the Present Day. London: Academic Press. ISBN 0-12-508382-3.
- Spencer, Roger; Cross, Robert; Lumley, Peter (2007). Plant names: a guide to botanical nomenclature. (3rd ed.). Collingwood, Australia: CSIRO Publishing (also Earthscan, UK.). ISBN 978-0-643-09440-6.
- Spencer, Roger D.; Cross, Robert G. (2007). „The International Code of Botanical Nomenclature (ICBN), the International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP), and the cultigen”. Taxon. 56 (3): 938—940. doi:10.2307/25065875.
- Trehane, Piers (2004). „50 years of the International Code of Nomenclature for Cultivated Plants”. Acta Horticulturae. 634: 17—27.
Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]
- Brickell, C.D. et al. (eds) 2009 International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP or Cultivated Plant Code), incorporating the Rules and Recommendations for naming plants in cultivation. 8th edn. Adopted by the International Union of Biological Sciences International Commission for the Nomenclature of Cultivated Plants
- Sale point of the Latest Edition (October 2009) of The International Code of Nomenclature for Cultivated Plants
- International Cultivar Registration Authorities
- The Language of Horticulture
- Opinion piece by Tony Lord (The Plantsman magazine)
- Hortivar – The Food and Agriculture Organization of the United Nations Horticulture Cultivars Performance Database