Nacionalna zdravstvena služba

С Википедије, слободне енциклопедије

Nacionalna zdravstvena služba je „permanentan i širom jedne zemlje raspoređen sistem uspostavljenih institucija koje imaju višestruke ciljeve, među kojima su zadovoljavanje različitih zahteva i potreba stanovništva kao i obezbeđenje zdravstvene zaštite za pojedinca i zajednicu”. Glavni zadatak zdravstvene službe je da pruža širok spektar kako preventivnih tako i kurativnih usluga.[1]

Institucije zdravstvene službe[уреди | уреди извор]

U institucije zdravstvene službe spadaju: vanbolničke i bolničke ustanove, zavodi za javno zdravlje, apoteke, klinički centri, zavod za transfuziju krvi, instituti,

Vanbolničke ustanove[уреди | уреди извор]

Ove ustanove pružaju usluge kod urgentnih, po život opasnih stanja, kod akutnih bolesti koje traže hitnu intervenciju kao i kod hroničnih stanja, gde je potrebno praćenje i kontrola.[2]

U ovoj oblasti postoji širok dijapazon organizacionih oblika vanbolničkezaštite u svetu. Njihov razvoj je rezultat zahteva da se rasterete bolnice i ostvari lečenje u jeftinijim uslovima.

Ambulantno poliklinička odeljenja bolnica bile su prve vanbolničke institucije koje su opisane i koje su se zadrzale i do danas.

Bolnica[уреди | уреди извор]

Generalno, ne postoji precizna definicija bolnice, već se bolnica označava u načelu kao ustanova koje služe za smeštaj, negu i lečenje bolesnika. Preciznije, Komitet eksperata SZO je šezdesetih godina predložio ovu definiciju bolnice:

Bolnica je stacionarna ustanova koja obezbeđuje kratkotrajnu i dugotrajnu medicinsku zaštitu sastavljenu od posmatranja, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacionih usluga pruženih osobama koje pate, ili se sumnja da pate, od nekog oboljenja ili povrede, kao i usluga pruženih porodiljama i njihovoj novorodjenčadi.  Bolnice mogu, ali ne moraju obezbeđivati i ambulantne usluge svojim pacijentima.

Apoteka[уреди | уреди извор]

Apoteka je zdravstvena ustanova u kojoj se obezbeđuje snabdevanje stanovništva i zdravstvenog sistema lekovima i drugim lekovitim sredstvima, vrši priprema magistralnih lekova i galenskih preparata, kao i informisanje stanovništva o njihovoj pravilnoj upotrebi.

Zavod za javno zdravlje[уреди | уреди извор]

Je zdravstvena ustanova koja se osniva za teritoriju više opština, odnosno grada, kao i za teritoriju Republike, u skladu sa Planom mreže. Njegova osnovna uloga u javnom zdravlju, podrazumeva:

  • ostvarivanje javnog interesa stvaranjem uslova za očuvanje zdravlja stanovništva putem organizovanih sveobuhvatnih aktivnosti društva usmerenih na očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja, o
  • očuvanje životne sredine, kao i
  • sprečavanje nastanka faktora rizika za nastanak bolesti i povreda.

Sve ove aktivnosti se ostvaruje primenom zdravstvenih tehnologija i merama namenjenih promociji zdravlja, prevenciji bolesti i poboljšanju kvaliteta života.

Zavod za transfuziju krvi[уреди | уреди извор]

Je zdravstvena ustanova koja obavlja poslove prikupljanja krvi i krvne plazme za preradu, testiranje krvi, obezbeđivanje potreba za krvnim derivatima i lekovima proizvedenim od krvi, distribuciju krvnih derivata, dijagnostička ispitivanja, terapijske postupke, kontrolu i nadzor transfuziološkog lečenja, prikupljanje matičnih ćelija, tipizaciju tkiva, konsultacije u kliničkoj medicini, kao i promociju i organizaciju dobrovoljnog davalaštva krvi.

Ovaj Zavod može se osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.

Snabdevanje krvlju i krvnim derivatima obezbeđuju zavodi za transfuziju krvi i službe za transfuziju krvi pri stacionarnim zdravstvenim ustanovama, i u saradnji sa Crvenim krstom podstiče i organizuje aktivnosti na omasovljavanju dobrovoljnog davalaštva krvi, sprovođenju programa prikupljanja krvi, kao i planiranje potreba u lekovima proizvedenim iz krvi.

Kliničko-bolnički centar[уреди | уреди извор]

Kliničko - bolnički centar je zdravstvena ustanova koja obavlja visokospecijalizovanu specijalističko konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou iz jedne ili više grana medicine.

Pored uslova predviđenih za opštu bolnicu, kliničko-bolnički centar u granama medicine iz kojih obavlja visokospecijalizovanu zdravstvenu delatnost mora ispunjavati i uslove predviđene za kliniku.

Kliničko-bolnički centar se može osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke. Kliničko-bolnički centar u državnoj svojini u čijem sedištu ne postoji opšta bolnica obavlja za teritoriju za koju je osnovan i odgovarajuću delatnost opšte bolnice.

Institut[уреди | уреди извор]

Institut je zdravstvena ustanova koja obavlja visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost, ili samo visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu zdravstvenu delatnost iz jedne ili više grana medicine ili stomatologije.

Institut pored obavljanja obrazovnu i naučnoistraživačku delatnost, u skladu sa zakonom neke zemlje, obavlja i zdravstvene delatnosti.

Institut mora ispuniti i uslove koji su propisani zakonom kojim se uređuje oblast naučnoistraživačke delatnosti, i zato se može osnovati samo u sedištu univerziteta koji u svom sastavu ima fakultet zdravstvene struke.

Institut u državnoj svojin,i u čijem sedištu ne postoji opšta bolnica, obavlja za građane sa te teritorije i odgovarajuću delatnost opšte bolnice.

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ Zakono o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS“ br. 107/05),
  2. ^ V. Cucić: Vanbolnička zaštita, Socijalna medicina, Savremena administracija a.d. Beograd, 2000.

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Pravilnik o uslovima i načinu unutrašnje organizacije zdravstvenih ustanova („Službeni glasnik RS“ br. 43/06),
  • Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene službe („Službeni glasnik RS“ br. 43/06),
  • Uredba o Planu mreže zdravstvenih ustanova („Službeni glasnik RS“ br. 42/06),
  • Pravilnik o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i participaciji za 2008. godinu („Službeni glasnik RS“ br. 14/08).

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).