Piter Norvig

С Википедије, слободне енциклопедије
Piter Norvig
Piter Norvig, 2019. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1956-12-14)14. decembar 1956.
DržavljanstvoAmeričko
Naučni rad
PoljeVeštačka inteligencija[1]
InstitucijaStanford Univerzitet
Gugl
Ames istraživački centar
Univerzitet Južne Kalifornije
Braun univerzitet
Univerzitet Kalifornije, Berkli
AkademijaBraun univerzitet
Univerzitet Kalifornije, Berkli
MentoriRobert Vilenski[2]
Poznat poVeštačka inteligencija: moderan pristup
Paradigme AI programiranja: studije slučaja u uobičajenom Lispu
TezeJedinstvena teorija zaključivanja za razumevanje teksta
Nagrade

Potpispotpis_alt}}}
Zvanični veb-sajt
www.norvig.com

Piter Norvig (rođen 14. decembra 1956) je američki kompjuterski naučnik i istaknuti saradnik u obrazovanju na Stanfordskom institutu za veštačku inteligenciju usmerenu na čoveka.[4] Prethodno je bio direktor istraživanja i kvaliteta pretrage u Guglu.[5][1][6] Norvig je koautor sa Stjuartom J. Raselom najpopularnijeg udžbenika iz oblasti veštačke inteligencije: Veštačka inteligencija: savremeni pristup koji se koristi na više od 1.500 univerziteta u 135 zemalja.[7]

Obrazovanje[уреди | уреди извор]

Norvig je diplomirao primenjenu matematiku na Univerzitetu Braun[8] i doktorirao u oblasti računarstva na Univerzitetu Kalifornije, Berkli.[2]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б Piter Norvig — индексиране публикације на Google Scholar Уреди на Википодацима
  2. ^ а б Norvig, Peter (1986). A Unified Theory of Inference for Text Understanding (Теза). University of California, Berkeley. OCLC 901967025. ProQuest 303443749. 
  3. ^ „Elected AAAI Fellows”. 
  4. ^ Lynch, Shana (2021). „Peter Norvig: Today's Most Pressing Questions in AI Are Human-Centered”. Stanford University. 
  5. ^ „Peter Norvig's home page”. Norvig.com. Приступљено 2020-04-01. 
  6. ^ Peter Norvig at DBLP Bibliography Server Уреди на Википодацима
  7. ^ „1464 Schools Worldwide That Have Adopted AIMA”. Computer Science Division at UC Berkeley. Artificial Intelligence: A Modern Approach. 22. 8. 2022. Приступљено 29. 2. 2020. 
  8. ^ Halevy, Alon; Norvig, P.; Pereira, Fernando (2009). Brannon, Brian, ур. „The Unreasonable Effectiveness of Data” (PDF). IEEE Intelligent Systems. 24 (2): 8—12. S2CID 14300215. doi:10.1109/MIS.2009.36. Приступљено 21. 9. 2022. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]