Srpska čitaonica u Osijeku

С Википедије, слободне енциклопедије

Srpska čitaonica u Osijeku je bilo jedno od osječkih društava s kraja 19. vijeka.

Čitaonica je osnovana 1868. godine na poticaj paroha Lazara Popovića, koji je bio izabran i za prvog predsjednika, a za potpredsjednika je izabran Marko Aksentijević, koji je uz Popovića bio i najzaslužniji za osnivanje. Čitaonica nije bila ekskluzivno srpsko društvo i njeno članstvo su bili i mnogi poznati osječki Nijemci (dr. Josip Paus, Franjo Schmidt ml.), Jevreji (Eduard Obersohn, Samuel Kraus, Adolf Dirnbach...), Hrvati (Koloman Bunjik, Franjo Kišpatić, Bogdan Penjić, Ferdo Šišić...), Česi (Franc Vaniček, A.V.Truhelka) i drugi.[1]

Čitaonica je radila 73 godine, do 1941. Osnovana je na Mitrovdan. Danas se u prostoru nekadašnje čitaonice nalazi sjedište pravoslavne crkvene općine.[2]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod. ISBN 978-953-6659-44-9.
  2. ^ Srpska čitaonica u Osijeku. 

Literatura[уреди | уреди извор]

  • Branko Ostajmer Franz Vaniček i njegov Essek (u zborniku radova Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija), Slavonski Brod. 2017. ISBN 978-953-6659-44-9.