Univerzitet u Kopenhagenu
Københavns Universitet | |
![]() | |
lat. Universitas Hafniensis | |
Moto | Coelestem adspicit lucem (latinski) |
---|---|
Moto (na srpskom) | On (orao) vidi nebesko svetlo |
Tip | Javni univerzitet |
Osnivanje | 1479 |
Budžet | DKK 8,305,886,000 ($1,5 milijardi) (2013)[1] |
Rektor | Henrik C. Wegener |
Akademsko osoblje | 5,166 (2017)[2] |
Administrativno osoblje | 4,119 (2017)[2] |
Broj studenata | 38,615 (2017)[3] |
Preddiplomci | 21,764 (2017)[3] |
Postdiplomci | 16,818 (2017)[3] |
Doktoranti | 3,106 (2016)[4] |
Lokacija | Kopenhagen, Danska |
Kampus | City Campus, North Campus, South Campus and Frederiksberg Campus |
Afilijacije | IARU, LERU and EUA |
Veb-sajt | www |
Univerzitet u Kopenhagenu (UCPH, dan. Københavns Universitet; lat. Universitas Hafniensis) je najstariji i najveći danski univerzitet i drugi nastariji univerzitet u Skandinaviji nakon švedskog Univerziteta u Upsali. Univerzitet u Kopenhagenu je osnovan 1479. godine i danas ga pohađa oko 37 000 studenata. Predavanja se u najvećem delu odvijaju na danskom jeziku, iako je deo njih dostupan i na engleskom, a manji broj i na nemačkom jeziku. Od 2 800 stranih studenata najveći ih je broj iz susednih nordijskih zemalja.
Univerzitet je član Međunarodne alijanse istraživačkih univerziteta (IARU), zajedno sa Univerzitetom u Kembridžu, Jejlskim univerzitetom, Australijskim nacionalnim univerzitetom, i UK Berklijem, između ostalih, i Lige evropskih istraživačkih univerziteta (LERU). Godine 2016 Akademsko rangiranje Univerziteta u svetu je rangiralo Univerzitet u Kopenhagenu kao najbolji univerzitet u Skandinaviji i 30. u svetu,[5] 2016-2017 prema Tajmsovm rangiranju svetskih univerziteta visokog obrazovanja koa 120. u svetu,[6] i 2016-2017 prema QS svetskom univerzitetskom rangiranju kao 68. u svetu.[7] Oktobra 2018, univerzitet je imao 39 nobelovaca pridruženih kao alumni, članovi fakulteta i istraživači, i proizveo je jednog primaoca Tjuringove nagrade.[8]
Istorija[уреди | уреди извор]
Univerzitet u Kopenhagenu je osnovan 1479. godine i danas je najstariji univerzitet u Danskoj. Između zatvaranja Studijum Generala u Lundu koji je tada bio u sastavu Danske 1536. godine i osnivanja Univerziteta u Arhusu u kasnim 1920-im, institucija je bila jedini univerzitet u zemlji. Institucija je vremenom postala središte izučavanja rimokatoličke teologije, kao i prava, medicine i filozofije .
Univerzitet je zatvoren od strane rimokatoličke crkve 1531. kako bi se zauzdalo širenje protestantizma, i ponovno je otvoren 1537. godine odlukom kralja Kristijana III nakon luteranske reformacije i pretvoren je u evanđeosko-luteransku bogosloviju. Između 1675. i 1788. godine univerzitet je uveo koncept hijerarhije akademskih titula i napredovanja.
Godine 1801. pod zapovedništvom admirala Horacio Nelsona, britanska flota bombardovala je Kopenhagen tokom Bitke kod Kopenhagena, uništavajući pritom većinu univerzitetskih zgrada. Do 1836. godine počelo se sa gradnjom nove centralne univerzitetske zgrade koja je zbog opsežnosti radova dovršena tek krajem veka. Univerzitetska biblioteka, zoološki muzej, botanički vrt sa plastenicima i tehnička škola započeli su sa radom tokom toga perioda.
U periodu od 1842. do 1850. godine fakulteti u okviru univerziteta su reorganizovani. Počevši od 1845. godine pa sve do 1862. univerzitet je organizovao nordijske studentske susrete sa Univerzitetom u Lundu. Zajedno su uz studente ova dva univerziteta u susretima učestvovali i studenti sa Univerziteta u Upsali i Univerziteta u Oslu. Na učestvovanje u projektu su pozvani i studenti sa Univerziteta u Helsinkiju, ali Ruska imperija nije pristala da im izda dozvole za putovanje iz tada ruske Finske. Prve studentkinje su upisane 1877. godine. U periodu od 1960. do 1980. došlo je do velikog rasta ove institucije. U 1970-im je sprovedena i demokratizacija uprave, da bi model od 1973. bio primijenjan i na sve ostale institucije visokog obrazovanja u Danskoj. Takve su reforme ukinute 2003. godine.
Ugledni alumni[уреди | уреди извор]
- Tiho Brahe
- Ole Kristensen Remer
- Hans Kristijan Ersted
- Seren Kirkegor
- Benjamin Kristensen
- Nils Bor
- Inga Leman
- Peter Heg
- Hele Torning-Šmit
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ „Facts and figures – University of Copenhagen”. University of Copenhagen. Архивирано из оригинала 4. 2. 2009. г. Приступљено 16. 1. 2015.
- ^ а б „Personale” [Personnel] (на језику: Danish). University of Copenhagen. Архивирано из оригинала 26. 07. 2017. г. Приступљено 16. 1. 2015.
- ^ а б в „Studerende” [Students]. University of Copenhagen. Приступљено 1. 10. 2017.
- ^ „Forskning og formidling” [Research and circulation] (на језику: Danish). University of Copenhagen. Архивирано из оригинала 26. 07. 2017. г. Приступљено 16. 1. 2015.
- ^ „Academic Ranking of World Universities”. Shanghairanking.com. Архивирано из оригинала 01. 06. 2020. г. Приступљено 23. 9. 2016.
- ^ „World University Rankings”. Times Higher Education. Приступљено 23. 9. 2016.
- ^ „QS World University Rankings”. QS Quacquarelli Symonds Ltd. Приступљено 23. 9. 2016.
- ^ „Peter Naur - A.M. Turing Award Winner”. Приступљено 27. 10. 2016.
Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]
- Званични веб-сајт
- „Student body size as of October 1 2007”. Архивирано из оригинала 24. 07. 2012. г. Приступљено 02. 02. 2019.