Ligand — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Нема описа измене
м Бот: Селим 31 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q193161
Ред 32: Ред 32:
[[Категорија:Координациона хемија]]
[[Категорија:Координациона хемија]]
[[Категорија:Хемијске везе]]
[[Категорија:Хемијске везе]]

[[af:Ligand]]
[[ar:ربيطة]]
[[bs:Ligand]]
[[ca:Lligand]]
[[cs:Ligand]]
[[de:Ligand]]
[[et:Ligand]]
[[en:Ligand]]
[[es:Ligando]]
[[fa:لیگاند]]
[[fr:Ligand (chimie)]]
[[ga:Liogann]]
[[he:ליגנד]]
[[io:Ligando]]
[[it:Ligando]]
[[ja:配位子]]
[[kk:Лиганд]]
[[ko:리간드]]
[[hu:Ligandum (szervetlen kémia)]]
[[nl:Ligand]]
[[pl:Ligandy]]
[[pt:Ligante]]
[[ru:Лиганд]]
[[simple:Ligand]]
[[fi:Ligandi (kemia)]]
[[sv:Ligand]]
[[ta:ஈந்தணைவி]]
[[th:ลิแกนด์]]
[[tr:Ligand (kimya)]]
[[uk:Ліганд]]
[[zh:配體]]

Верзија на датум 13. март 2013. у 07:46

Kompleks kobalta sa pet liganda, [HCo(CO)4]

U koordinacionoj hemiji, ligand je jon ili molekul koji se vezuje za centralni atom metala i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više elektronskih parova liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od kovalentne do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati Luisovim bazama, mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.[1][2]

Metali i metaloidi su vezani za ligande u virtualno svim okolnostima. Gasoviti "goli" metalni joni se mogu formirati samo u visokom vakuumu. Ligandi u kompleksu diktiraju reaktivnost centralnog atoma. Oni u znatnoj meri uslovljavaju brzinu supstitucije liganda, reaktivnost i redoks. Izbor liganda je kritična odluka u mnogim oblastima hemije, kao što su bioneorganska i medicinska hemija, homogena kataliza, i hemija životne sredine.

Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava konusnim uglom.

Reference

  1. ^ Cotton, Frank Albert (1999). Advanced Inorganic Chemistry. стр. 1355. ISBN 0471199575, 9780471199571 Проверите вредност параметра |isbn=: invalid character (помоћ).  Непознати параметар |coauthors= игнорисан [|author= се препоручује] (помоћ)
  2. ^ Miessler, Gary L. (1999). Inorganic Chemistry. стр. 642. ISBN 0138418918, 9780138418915 Проверите вредност параметра |isbn=: invalid character (помоћ).  Непознати параметар |coauthors= игнорисан [|author= се препоручује] (помоћ)