Ligand — разлика између измена
м Бот: Селим 31 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q193161 |
м ispravke; козметичке измене |
||
Ред 1: | Ред 1: | ||
<!--{{about|ligands in inorganic chemistry|ligands in biochemistry|Ligand (biohemija)|other uses|Ligand (disambiguation)}}--> |
<!--{{about|ligands in inorganic chemistry|ligands in biochemistry|Ligand (biohemija)|other uses|Ligand (disambiguation)}}--> |
||
[[ |
[[Датотека:HCo(CO)4-3D-balls.png|thumb|180px|Kompleks kobalta sa pet liganda, [[Tetrakarbonilhidrokobalt|-{[HCo(CO)<sub>4</sub>]}-]]]] |
||
U [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionoj hemiji]], '''ligand''' je [[jon]] ili [[molekul]] koji se vezuje za centralni atom [[metal]]a i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više [[Slobodni elektronski par|elektronskih parova]] liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od [[kovalentna veza|kovalentne]] do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati [[Luisove kiseline i baze|Luisovim bazama]], mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.<ref>{{Cite book |
U [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionoj hemiji]], '''ligand''' je [[jon]] ili [[molekul]] koji se vezuje za centralni atom [[metal]]a i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više [[Slobodni elektronski par|elektronskih parova]] liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od [[kovalentna veza|kovalentne]] do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati [[Luisove kiseline i baze|Luisovim bazama]], mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.<ref>{{Cite book |
||
Ред 24: | Ред 24: | ||
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava [[Konusni ugao liganda|konusnim uglom]]. |
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava [[Konusni ugao liganda|konusnim uglom]]. |
||
==Reference== |
== Reference == |
||
{{reflist|2}} |
{{reflist|2}} |
||
Верзија на датум 15. октобар 2013. у 13:57
U koordinacionoj hemiji, ligand je jon ili molekul koji se vezuje za centralni atom metala i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više elektronskih parova liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od kovalentne do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati Luisovim bazama, mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.[1][2]
Metali i metaloidi su vezani za ligande u virtualno svim okolnostima. Gasoviti "goli" metalni joni se mogu formirati samo u visokom vakuumu. Ligandi u kompleksu diktiraju reaktivnost centralnog atoma. Oni u znatnoj meri uslovljavaju brzinu supstitucije liganda, reaktivnost i redoks. Izbor liganda je kritična odluka u mnogim oblastima hemije, kao što su bioneorganska i medicinska hemija, homogena kataliza, i hemija životne sredine.
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava konusnim uglom.
Reference
- ^ Cotton, Frank Albert (1999). Advanced Inorganic Chemistry. стр. 1355. ISBN 0471199575, 9780471199571 Проверите вредност параметра
|isbn=
: invalid character (помоћ). Непознати параметар|coauthors=
игнорисан [|author=
се препоручује] (помоћ) - ^ Miessler, Gary L. (1999). Inorganic Chemistry. стр. 642. ISBN 0138418918, 9780138418915 Проверите вредност параметра
|isbn=
: invalid character (помоћ). Непознати параметар|coauthors=
игнорисан [|author=
се препоручује] (помоћ)