Ligand — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
м Бот: Селим 31 међујезичких веза, које су сад на Википодацима на d:q193161
м ispravke; козметичке измене
Ред 1: Ред 1:
<!--{{about|ligands in inorganic chemistry|ligands in biochemistry|Ligand (biohemija)|other uses|Ligand (disambiguation)}}-->
<!--{{about|ligands in inorganic chemistry|ligands in biochemistry|Ligand (biohemija)|other uses|Ligand (disambiguation)}}-->
[[File:HCo(CO)4-3D-balls.png|thumb|180px|Kompleks kobalta sa pet liganda, [[Tetrakarbonilhidrokobalt|-{[HCo(CO)<sub>4</sub>]}-]] ]]
[[Датотека:HCo(CO)4-3D-balls.png|thumb|180px|Kompleks kobalta sa pet liganda, [[Tetrakarbonilhidrokobalt|-{[HCo(CO)<sub>4</sub>]}-]]]]


U [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionoj hemiji]], '''ligand''' je [[jon]] ili [[molekul]] koji se vezuje za centralni atom [[metal]]a i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više [[Slobodni elektronski par|elektronskih parova]] liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od [[kovalentna veza|kovalentne]] do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati [[Luisove kiseline i baze|Luisovim bazama]], mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.<ref>{{Cite book
U [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionoj hemiji]], '''ligand''' je [[jon]] ili [[molekul]] koji se vezuje za centralni atom [[metal]]a i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više [[Slobodni elektronski par|elektronskih parova]] liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od [[kovalentna veza|kovalentne]] do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati [[Luisove kiseline i baze|Luisovim bazama]], mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.<ref>{{Cite book
Ред 24: Ред 24:
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava [[Konusni ugao liganda|konusnim uglom]].
Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava [[Konusni ugao liganda|konusnim uglom]].


==Reference==
== Reference ==
{{reflist|2}}
{{reflist|2}}



Верзија на датум 15. октобар 2013. у 13:57

Kompleks kobalta sa pet liganda, [HCo(CO)4]

U koordinacionoj hemiji, ligand je jon ili molekul koji se vezuje za centralni atom metala i formira koordinacioni kompleks. Formiranje veze između metala i liganda se generalno sastoji od doniranja jednog ili više elektronskih parova liganda. Priroda vezivanja metala i liganda može da bude u različitom delu opsega koji ide od kovalentne do jonske veze. Red veze metala i liganda može da bude od jedan do tri. Ligandi se mogu smatrati Luisovim bazama, mada je u retkim slučajevima mogu da poprime suprotnu ulogu.[1][2]

Metali i metaloidi su vezani za ligande u virtualno svim okolnostima. Gasoviti "goli" metalni joni se mogu formirati samo u visokom vakuumu. Ligandi u kompleksu diktiraju reaktivnost centralnog atoma. Oni u znatnoj meri uslovljavaju brzinu supstitucije liganda, reaktivnost i redoks. Izbor liganda je kritična odluka u mnogim oblastima hemije, kao što su bioneorganska i medicinska hemija, homogena kataliza, i hemija životne sredine.

Ligandi se mogu klasifikovati na više načina koristeći: njihov naboj, njihovu veličinu, identitet koordinacinog atoma, i broj elektrona koji doniraju oni metalu. Veličina liganda se izražava konusnim uglom.

Reference

  1. ^ Cotton, Frank Albert (1999). Advanced Inorganic Chemistry. стр. 1355. ISBN 0471199575, 9780471199571 Проверите вредност параметра |isbn=: invalid character (помоћ).  Непознати параметар |coauthors= игнорисан [|author= се препоручује] (помоћ)
  2. ^ Miessler, Gary L. (1999). Inorganic Chemistry. стр. 642. ISBN 0138418918, 9780138418915 Проверите вредност параметра |isbn=: invalid character (помоћ).  Непознати параметар |coauthors= игнорисан [|author= се препоручује] (помоћ)