Ćelije vezivnog tkiva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ćelije vezivnog tkiva su raznovrsne po funkcijama, morfologiji i svojstvima, ali imaju zajedničko poreklo tako što sve nastaju od mezenhimske, matične ćelije. Prostornu su manje ili više udaljene jedna od druge, ali su povezane bilo direktno međućelijskim vezama bilo preko međućelijske supstance i tkivne tečnosti.

Fibroblast embriona miša
Humani limfocit viđen elektronskim mikroskopom
Makrofag miša sa nastavcima citoplazme

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Prema ulozi koju imaju u organizmu mogu se grupisati na:

Grupisanje ćelija vezivnog tkiva može se izvršiti i prema drugom kriterijumu. ako se kao kriterijum uzima mesto gde se stvaraju i gde ostvaruju svoju ulogu, onda se grupišu na:

  • fiksne, koje postaju, sazrevaju i čitav svoj životni vek funkcionišu u jednom tkivu; toj grupi pripadaju:
    • fibroblasti
    • retikularne ćelije
    • osteociti
    • odontoblasti
    • hondrociti
    • adipociti
    • mezenhimske ćelije
  • lutajuće, koje nastaju u koštanoj srži, odakle se prebacuju u krv i krvotokom cirkulišu po čitavom telu; imaju kratak životni vek pa se moraju stalno nadoknađivati:
    • makrofagi
    • plazmociti
    • mastociti
    • leukociti

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
  • Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
  • Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
  • Popović S: Embriologija čoveka, Dečje novine, Beograd, 1990.
  • Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
  • Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
  • Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]