Albreht Altdorfer

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Albreht Altdorfer
Lični podaci
Datum rođenjaoko 1480.
Mesto rođenjaRegenzburg ili Altdorf,
Datum smrti12. februar 1538.(1538-02-12) (57/58 god.)
Mesto smrtiRegenzburg,
Aleksandrova pobeda, najpoznatija slika Albrehta Altdorfera

Albreht Altdorfer (nem. Albrecht Altdorfer; Regenzburg ili Altdorf, oko 1480Regenzburg, 1538) bio je nemački slikar, grafičar i arhitekta.[1]

Bio je vodeći slikar Dunavske škole.[1] Bio je jedan od prvih slikara koji je razvio slikanje pejzaža kao nezavistan žanr, specijalizujući se za zalaske sunca i ruševine u sutonu.[1]

Biografski podaci[uredi | uredi izvor]

Bio je rođen oko 1480. godine kao sin slikara pisama i ilustratora knjiga Ulriha Altdorfera koji je radio u Regenzburgu između 1478. i 1491. godine. O Albrehtu Altdorferu imamo malo podataka o njegovom povodu i jako je malo podataka o njegovom životu i ne znamo gde i kako se obrazovao. Godine 1505. Albreht stiče građanska prava. U ovom gradu je radio kao gradski arhitekta od 1526. sve do smrti. [1]U njegove rane radove ubrajaju se crteži malog formata u svetlo-tamnom koloritu koji su što se tema tiče pod italijanskim uticajem. Iz ovog perioda potiče i niz bakroreza. Dva putovanja po Dunavu u periodu od 1503. do 1505. godine i 1511. godine dovela su ga u vezu sa umetničkim slikama takozvane Dunavske škole koje su presudno uticale na njegov rad. Oko 1515. učestvovao je u radu na Direrovoj počasnoj kapiji i na molitveniku (crteži na marginama) cara Maksimilijana I.

Najpoznatija dela[uredi | uredi izvor]

Godine 1518. nastao je veliki oltar za zadužbinu svetog Florijana kod Linca 1529. godine.

Godine 1529. nastaje njegovo glavno delo slika Aleksandrova pobeda koju je naručio bavarski vojvoda Vilhelm IV.

Altdorfer je poznat i kao umetnik koji je naslikao prvi pejzaž u evropskoj umetnosti koji je u potpunosti oslobođen figura i koji se topografski može odrediti (Pejzaž Dunava sa dvorcem Vert kod Regenzburga, oko 1525. godine). Neki njegovi bakropisi i crteži takođe sadrže ovakve pejzaže. Oko 1535. izradio je profane zidne slike za regensburšku biskupiju.

Poslednja umetnička slika koja mu se pripisuje nastala je 1537. godine prikazuje Lota sa kćerima. Njegov slikarski opus nije mnogo obiman i na njemu je primetan izražen Direrov uticaj ali je on pre svega u vezi sa romantičnim a ponekad dramatičnim prikazima pejzaža Dunavske škole. Pored Volfa Hubera smatra se za glavnog predstavnika ovog umetničkog pokreta.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Altdeutsche Malerei, Geerd Westrum, München 1979.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 37. ISBN 86-331-2075-5.