Ana Anderson

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ana Anderson
Datum rođenja(1896-12-16)16. decembar 1896.
Mesto rođenjaBorovi LasNemačko carstvo
Datum smrti12. februar 1984.(1984-02-12) (87 god.)
Mesto smrtiŠarlotsvil Sjedinjene Američke Države

Ana Anderson (engl. Anna Anderson) bila je žena koja je godinama tvrdila da je ona ruska velika kneginja Anastasija Nikolajevna.[1] Porodica velike kneginje Anastasije ubijena je 17. jula 1918, a tada je navodno pogubljena i Anastasija. Nekoliko dana kasnije se u nemačkoj bolnici pojavila žena koja je koristila ime Ana Anderson. Prvobitno nije htela da otkrije svoj identitet. 1922. je rekla da je ona Anastasija Nikolajevna. Mnogi tada živi članovi Anastasine porodice su govorili da je ona prevarant, ali mnogi drugi ljudi su verovali da je ona Anastasija.1927. je otkriveno da je njeno pravo ime Franciska Šankovska, i da je radnica u Poljskoj[2][3]. Od 1968. živela je u Sjedinjenim Američkim Državama i svima je govorila da je ona ruska velika kneginja. Umrla je 12. februara 1984. Njeno telo je kremirano i sahranjeno u Nemačkoj. Tada je napravljena DNK analiza kojom je dokazano da Ana Anderson i Anastasija Nikolajevna nisu ista osoba i da je Ana zapravo bila Franciska Šankovska, ali još mnogi i danas misle da je Ana bila prava Anastasija.[4][5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ plos>Coble, Michael D; Loreille, Odile M; Wadhams, Mark J; Edson, Suni M; Maynard, Kerry; Meyer, Carna E; Niederstätter, Harald; Berger, Cordula; Berger, Burkhard; Falsetti, Anthony B; Gill, Peter; Parson, Walther; Finelli, Louis N. (11. 3. 2009), „Mystery Solved: The Identification of the Two Missing Romanov Children Using DNA Analysis”, PLoS ONE, 4 (3): e4838, PMC 2652717Slobodan pristup, PMID 19277206, doi:10.1371/journal.pone.0004838, Pristupljeno 3. 7. 2009 
  2. ^ I, Anastasia, pp. 213, 217, 230; Klier and Mingay, p. 105; Kurth, Anastasia, p. 167; Massie, p. 178
  3. ^ Klier & Mingay, str. 109; Kurth, Anastasia, pp. 10, 53
  4. ^ Gutterman, Steve (23. 8. 2007), Bones turn up in hunt for last czar's son, Associated Press, Pristupljeno 3. 7. 2009 
  5. ^ Sieff, Martin (1. 5. 2008), Romanov mystery finally solved, United Press International, Pristupljeno 3. 7. 2009 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]