Brus (alatka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brus je alatka za glačanje i poliranje metala i nemetala i oštrenje drugih alata, izrađena od prirodnog ili veštačkog abraziva. Brusom se nazivaju i segmenti složenijih alatki koji služe istoj svrsi – brusni tanjiri, lonci, diskovi i sl.

Hemijski sastav, struktura, tvrdoća, zrnatost (granulacija), oblik i veličina brusa zavise od namene i režima korišćenja ovih alatki.

Brusevi mogu biti prirodnog i veštačkog porekla, odnosno, mogu biti izrađeni od prirodnih ili sintetskih abraziva. Brusevi prirodnog porekla sastoje se od nekog tvrđeg zrnastog materijala (kvarcni pesak, izmrvljeni korund itd.) vezanog prirodnim vezivom – kalcijum-karbonatom ili nekim drugim prirodnim cementom. Brusevi veštačkog porekla izrađuju se od veštačkih abraziva, najčešće karborunduma (silicijum-karbid), i veziva. Struktura brusa zavisi od njegove gustine, odnosno od odnosa abraziva i veziva, s jedne, i vazduha, s druge strane, a njegova tvrdoća od toga koliko je čvrsta veza između veziva i čestica abraziva. Granulacija brusa odnosi se na veličinu čestica abraziva. Brus krupnijeg zrna koristi se za grublju obradu, kod koje je važno što brže odstraniti nepotrebne slojeve materijala, dok se brusevi finije granulacije koriste za završnu obradu i poliranje.

Brusne alatke za ručno brušenje najčešće su prizmatičnog ili ovalnog oblika, a mogu imati i formu turpije. Za mašinsko brušenje koriste se brusni tanjiri, brusni lonci, diskovi, cilindrična brusna tela različitih prečnika i debljina.

Galerija[uredi | uredi izvor]